Uticaj dijaspore na ekonomiju Bosne i Hercegovine
Građani Bosne i Hercegovine suočavaju se s nizom izazova, među kojima su najistaknutiji rastuće cijene osnovnih komunalnih usluga, hrane i odjeće. U ovakvim uslovima, preživljavanje je postalo još teže za mnoge. Značajnu pomoć nalaze u novčanim doznakama koje primaju iz dijaspore, što je postalo ključno za održavanje njihovog životnog standarda. Prema podacima iz Centralne banke Bosne i Hercegovine, tokom prvih šest mjeseci ove godine, na račune građana u BiH stiglo je više od 2,74 milijarde maraka iz inostranstva. Ovaj iznos predstavlja novi rekord u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na rastući trend koji se očituje kroz sve veće povjerenje dijaspore u svoju domovinu.
Tokom istog perioda prethodne godine, ukupan priliv doznaka iznosio je 2,676 milijardi KM. Ove godine, od ukupnog iznosa, 2,062 milijarde maraka odnosi se na novčane doznake. Ovaj rast, u odnosu na isti period prošle godine kada je iznos bio 1,959 milijardi maraka, ukazuje na sve veću zavisnost građana od novca koji šalju članovi porodice iz inostranstva. U drugom kvartalu 2025. godine, zabilježen je dodatni priliv sredstava, što je također doprinijelo poboljšanju životnog standarda mnogih domaćinstava, a to se posebno osjetilo u ruralnim područjima gdje su finansijska sredstva iz dijaspore od vitalnog značaja.
Različiti izvori doznaka
Od januara do juna ove godine, ostali tekući transfere iznosili su 678,25 miliona maraka, od čega se 619,25 miliona KM odnosi na socijalna davanja. Ovaj iznos nije zanemariv, posebno kada se uzme u obzir da su mnogi građani u BiH u velikoj mjeri ovisni o ovim transferima. U istom periodu lane, ovaj iznos bio je 717,3 miliona KM, a socijalna davanja iznosila su 647,93 miliona maraka. Iako Centralna banka ne raspolaže preciznim podacima o zemljama iz kojih dolaze doznake, procjenjuje se da većina novca stiže iz zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje živi značajan broj bh. dijaspore. Ova dinamika ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se bolje razumjeli obrasci migracije i transfera novca.
Održavanje životnog standarda
Prema riječima Jovana Vasilića, predsjednika Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, mnogi penzioneri u Bosni i Hercegovini teško bi preživjeli bez novca koji im šalju članovi porodice iz inostranstva. “Da nije tih doznaka, mi bismo jedva sastavljali kraj s krajem”, istaknuo je Vasilić. Ova izjava oslikava trenutnu situaciju u kojoj se mnogi građani nalaze – zavisni od pomoći svojih bližnjih koji su pronašli zaposlenje u stranim zemljama. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da su mnoge porodice prisiljene na smanjivanje troškova života, što dodatno otežava svakodnevno funkcionisanje.
Vasilić također ukazuje na problem migracije mladih ljudi, ističući da porodice napuštaju BiH u potrazi za boljim životnim uslovima. Ovakva situacija ne samo da ugrožava budućnost domaće ekonomije, već i dovodi u pitanje održivost trenutnog sistema podrške koji se oslanja na novčane doznake iz dijaspore. “Kada mi poumiremo i naša djeca se ne vrate, priliv novca će prestati. Šta ćemo onda?”, pita se Vasilić, ukazujući na hitnost potrebnih reformi. Ovaj problem je dodatno naglašen činjenicom da se mladi sve više suočavaju s izazovima poput nedostatka radnih mjesta i visoke nezaposlenosti, što ih tjera da traže bolje prilike u inostranstvu.
Ekonomisti i zavisnost od dijaspore
Ekonomisti, poput Admira Čavalića, upozoravaju na ozbiljnost zavisnosti Bosne i Hercegovine od dijaspore. Prema Čavaliću, novčane doznake ne samo da pomažu u održavanju socijalne stabilnosti, već su i ključne za očuvanje životnog standarda. “Bosna i Hercegovina je među zemljama koje značajno ovise o dijaspori”, ističe on, dodajući kako se nova dijaspora formira svake godine uslijed odlaska mladih ljudi na tržište rada u zapadnim zemljama, posebno u Njemačku. Ova pojava stvara ciklus koji može negativno uticati na razvoj domaće ekonomije i socijalne strukture.
Ove novčane doznake su, prema Čavaliću, od suštinske važnosti za pokrivanje troškova života i poskupljenja koja su postala svakodnevnica za građane. U ovom kontekstu, jasno je da bez financijske podrške dijaspore, mnogi bi se suočili s teškim životnim uslovima. Osim toga, ekonomski analitičari ističu kako bi oslanjanje na doznake iz dijaspore moglo dovesti do potencijalnog stanja ekonomske stagnacije ukoliko se ne preduzmu mjere za unapređenje domaće ekonomije.
Zaključno, Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima koji proizlaze iz sve veće zavisnosti od novčanih doznaka iz dijaspore. Ova situacija zahtijeva hitnu pažnju i promišljene strategije kako bi se osiguralo da buduće generacije ne budu ostavljene bez podrške i mogućnosti za prosperitet. Potrebno je raditi na stvaranju povoljnijeg okruženja koje bi zadržalo mlade ljude u zemlji, kako bi se osiguralo da se ekonomski i društveni standardi mogu održati na duži rok. Samo kroz razvoj domaće industrije, poboljšanje obrazovnog sistema i stvaranje radnih mjesta, Bosna i Hercegovina može smanjiti svoju zavisnost od dijaspore i osigurati stabilniju budućnost za svoje građane.
