Sve više dijasporaca vraća se u BiH, ali odlazak mladih i dalje ne prestaje

Sve više građana Bosne i Hercegovine koji žive u Hrvatskoj, Njemačkoj i drugim zemljama EU odlučuje se na povratak u domovinu, objavio je N1. Razlozi su rastući troškovi života, stagnacija plata, ekonomska kriza i nesigurnost zbog sve češćih najava rata s Rusijom. Međutim, istovremeno BiH i dalje napuštaju mladi i cijele porodice, iscrpljeni političkim krizama i nesigurnošću u zemlji.

PRVA NJEMAČKA SAVEZNA ZEMLJA IMA NOVO PRAVILO: Muslimani mogu dobiti dva dodatna slobodna dana - content image

Sezonski povratak i želja za novim početkom

Predsjednica Unije za održivi povratak Mirhunisa Zukić naglasila je da sve više ljudi istražuje mogućnosti za trajni povratak. „Na nedavnom skupu u Posavini razgovarali smo s više od 2.000 ljudi koji su otišli prije 10–15 godina. Imaju želju da se vrate, ali ključna pitanja ostaju – zdravstvena zaštita, obrazovanje i ekonomska sigurnost“, kazala je Zukić.

Ona je navela primjer povratnika iz Hrvatske, gdje četveročlanoj porodici 2.000 eura više nije dovoljno za život. „Pitanje je samo kako taj novac zaraditi u BiH“, dodala je.

Statistika i prepreke

Podaci portala BoljiPosao.ba pokazuju da se oko 15% onih koji su otišli prije četiri godine i čak 30% onih koji su otišli prije 30 godina želi vratiti. Najviše problema imaju radnici u građevinskom sektoru, gdje se u Evropi tražnja smanjuje, ali i u autoindustriji, tekstilnoj i drvnoj industriji.

“LJUDI U NJEMAČKOJ VIŠE NE RADE DA BI ŽIVJELI, VEĆ DA BI PREŽIVJELI”: Ono što se kod njih tek osjeća, Hrvatska i BiH proživljavaju godinama - featured image

U BiH, najveći broj povratnika bilježi Tuzlanski kanton, koji je kroz lokalne mjere i stimulacije stvorio bolji ambijent. Gradovi poput Gračanice, Tešnja i Laktaša privlače mlade povratnike koji pokreću vlastite biznise.

Lokalna vlast kao ključ

Prema riječima Dominika Raškaja, urednika portala BoljiPosao.ba, lokalne zajednice mogu biti nosioci promjene. „U Hrvatskoj gradovi i županije ulažu u vrtiće, škole, javni prevoz i zdravstvo. To je model koji i BiH treba pratiti. Ako se u jedno mjesto vrati dvoje-troje ljudi, stvara se pozitivan eho u zajednici“, rekao je Raškaj.

On je naveo primjere uspješnih povratnika, poput Suada koji je radio u svjetskim kompanijama i vratio se u BiH da pokrene biznis u industriji vatrogasnih vozila, te mladih koji su studirali u Austriji i otvorili firme u drvnoj industriji u Gradačcu.

I dalje veliki odlasci

Ipak, trend povratka ne briše činjenicu da mladi i dalje odlaze. Kao razloge navode političku nestabilnost, manjak radnih mjesta i nedostatak dugoročnih rješenja. „Ako se ovako nastavi, za nekoliko godina imat ćemo više radnika iz Nepala i Pakistana nego domaćeg stanovništva“, upozorio je Raškaj.

Stručnjaci se slažu da je ključno odvojiti ekonomiju od politike i omogućiti lokalnim zajednicama da kroz konkretne mjere stvore uslove u kojima bi se i povratnici i domaće stanovništvo osjećali sigurno i motivisano da ostanu.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here