Javni doček Nove godine u Sarajevu: Pitanje organizacije i odgovornosti Svake godine, dolazak Nove godine u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, izaziva različite reakcije među građanima i posjetiteljima. Ove godine, javni doček, na čelu s popularnom pjevačicom Jelenom Rozgom, postavio je nekoliko važnih pitanja koja se ne mogu zanemariti. Organizacija ovakvih događaja je složen proces koji zahtijeva pažljivo planiranje, ali i transparentno upravljanje budžetom, a čini se da je u ovom slučaju mnogo toga izostavljeno. Kako bi se osigurao uspjeh jednog ovakvog događaja, neophodno je uključiti širok spektar faktora, uključujući sigurnost, komunikaciju sa zajednicom i medijima, kao i kvalitetnu promociju. Finansijski aspekti dočeka Jedan od najupečatljivijih podataka bio je iznos od oko 700.000 KM koji je predviđen za organizaciju dočeka. Na prvi pogled, ova cifra može šokirati, ali bez konteksta, teško je procijeniti da li je ona realna ili pretjerana. Upoređivanje s prethodnim godinama i sličnim događajima u regiji moglo bi pružiti jasniju sliku, ali takvih informacija nedostaje. Na primjer, slični događaji u Zagrebu ili Beogradu često privlače investicije koje nadmašuju očekivanja, ali i donose značajne prihode od turizma i promocije lokacije. Da li su sredstva usmjerena ispravno? Koje su sve stavke uključene u troškove? Odgovori na ova pitanja su ključni za razumijevanje stvarne situacije. Dodatno, transparentnost u potrošnji budžeta može stvoriti povjerenje među građanima i potaknuti ih na aktivnije sudjelovanje u budućim događajima. Odgovornost i proces javnih nabavki Pored finansijskih pitanja, ozbiljan alarm predstavlja i činjenica da je javna nabavka bila poništena čak tri puta. Ovakva situacija postavlja dodatna pitanja o transparentnosti i zakonitosti procesa. Ko su bili donosioci odluka? Da li je bilo propusta ili korupcije u ovom procesu? Ove informacije su od suštinske važnosti kako bi se osigurala odgovornost onih koji upravljaju gradskim resursima. Na primjer, u mnogim gradovima širom Europe, jasno definisani procesi javnih nabavki i praćenje njihovih rezultata doprinose smanjenju korupcije i povećanju efikasnosti. Sarajevu je potrebna slična praksa kako bi se osiguralo da novac građana bude potrošen na najbolji mogući način. Sigurnosni aspekti i infrastruktura Sigurnost na javnim događanjima ne smije se zanemariti. U ovom slučaju, izbjegavanje Titove ulice zbog sigurnosnih razloga postavljeno je gotovo usputno. Dotrajale fasade i infrastruktura u centru grada predstavljaju značajan rizik, i pitanje je zašto se ovo stanje tolerira. Da li je moguće da glavni gradski korzo predstavlja opasnost za građane i posjetitelje? Tko snosi odgovornost za održavanje sigurnosti i infrastrukture? Primjeri drugih gradova pokazuju da je redovno održavanje i renovacija ključna za stvaranje sigurnijeg okruženja. Sarajevski građani zaslužuju da se osjećaju sigurno na javnim događanjima, a to je obaveza lokalnih vlasti. Turistički potencijal i interesovanje Osim organizacijskih i sigurnosnih pitanja, pad interesovanja za decembarske događaje u Sarajevu također ukazuje na šire probleme. Podaci s platformi kao što je Booking ukazuju na smanjenje broja turista, a ovdje se postavlja pitanje: da li je nedostatak događaja isključivo vezan za nesigurnost oko dočeka ili se radi o širem problemu u turističkoj strategiji grada? U mnogim gradovima, uspješni događaji na otvorenom nisu samo privlačni, već su i prilika za jačanje lokalne ekonomije. Dodatno, investicije u marketing i promociju događaja mogu privući turiste iz cijelog svijeta. Turizam je ključni sektor za ekonomiju Sarajeva, i neophodno je da se razvije sistemski pristup koji će privući posjetitelje tokom cijele godine, a ne samo za vrijeme praznika. Sarajevski turizam mora biti usmjeren na raznolikost ponude koja uključuje kulturne, gastronomske i historijske aspekte, što može značajno povećati interesovanje. Zaključak: Potreba za promjenama Sve navedeno ukazuje na jednu ključnu činjenicu: Sarajevo, kao regionalni centar kulture i turizma, mora preuzeti odgovornost za organizaciju javnih događaja. Ironija i površna analiza problema neće pomoći u rješavanju izazova s kojima se grad suočava. Potrebna je dublja analiza, jasno postavljanje pitanja i, što je najvažnije, spremnost da se preuzme odgovornost za učinjene greške. U cilju stvaranja sigurnog i privlačnog okruženja za sve građane i posjetitelje, Sarajevo mora uložiti napore u unapređenje upravljanja događajima, uključivanje građana u procese donošenja odluka, kao i razvijanje dugoročne strategije za promociju turizma. Samo tako možemo osigurati da Sarajevo postane mjesto koje ne samo da slavi Novu godinu, već i pruža sigurno i privlačno okruženje za sve njegove građane i posjetitelje.
