U nedavnom intervjuu za RTRS, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, iznio je niz kontroverznih stavova o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, budućnosti državnosti te ulozi različitih aktera na domaćoj i međunarodnoj sceni.
U uvodnom dijelu razgovora, Dodik je jasno poručio da Bosna i Hercegovina može biti međunarodni faktor samo ukoliko postoji jasan konsenzus, što prema njegovom mišljenju trenutno ne postoji. Time je postavio osnovu za dalju kritiku same državne strukture i njenog funkcionisanja.
Kritika unitarizma i državnih institucija
Prema Dodikovim riječima, postoje snage koje pokušavaju da Bosnu i Hercegovinu pretvore u unitarnu državu, čime bi bile ukinute entitetske nadležnosti, naročito one Republike Srpske. On smatra da je za takav projekt potrebno potpuno ovladavanje svim ključnim državnim mehanizmima kao što su:
-
Vojska
-
Policija
-
Finansije
-
Zdravstvo
-
Obrazovanje
Dodik posebno kritikuje Oružane snage BiH, nazivajući ih kvazi vojskom, te navodi da je njihovo formiranje rezultat nametnutih rješenja. Slično se odnosi i prema institucijama kao što su Tužilaštvo i Sud BiH, kao i prema SIPA-i, tvrdeći da su one stvorene s ciljem slabljenja entitetske policije, što, kako kaže, ipak nije u potpunosti uspjelo.
“U BiH sve može da bude nakaradno,” – ističe Dodik, dajući ton svojoj kritici državnih institucija.
Negacija državnosti BiH
Dodik ide i korak dalje, tvrdeći da država Bosna i Hercegovina u suštini ne postoji. Po njemu, ona je samo moguće funkcionalna u okvirima gdje postoji apsolutan konsenzus između entiteta i naroda, posebno kada je riječ o djelovanju na međunarodnoj sceni.
Naglasio je da, prema njegovom mišljenju, bošnjački politički predstavnici pokušavaju nametnuti vlastiti pogled na stvarnost i da često govore isključivo u svoje ime:
-
„Ne možete muslimansku istinu prodati kao univerzalnu istinu svih u BiH.“
-
Kritikuje i pokušaj uvođenja zajedničkih udžbenika, što vidi kao dio procesa dugoročnog unitarizovanja zemlje, koji je, kako kaže, započeo još potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
O ulozi međunarodne zajednice i pregovorima
Dodik tvrdi da su bošnjački političari rijetko samostalno vodili pregovore, te da su ih u tome često zamjenjivali strani ambasadori. On sebe vidi kao glavnu prepreku realizaciji projekata centralizacije i unitarizacije, ističući da je upravo on „problem“ za tu stranu političkog spektra.
Dotakao se i pokušaja da se kroz dijalog riješe političke krize, podsjećajući da je čak i Savjet bezbjednosti UN-a naglasio važnost pregovora. U tom duhu, pozvao je sve političke aktere na razgovor u Doboju, koji su, kako kaže, odbijeni od strane protivničkog bloka.
Stav prema Evropi i islamu
U zaključnom dijelu, Dodik je iznio tvrdnje koje su naišle na posebno oštre reakcije – upozorio je da, kako kaže, „muslimanski svijet prijeti Evropi“, pozivajući se na tzv. islamizaciju kao fenomen koji, po njegovom mišljenju, predstavlja izazov za evropske zemlje prenosi radosno.com
„Islamizacija je u punom jeku, a mnogi u svijetu to razumiju,“ zaključio je.
