Centralna izborna komisija BiH raspisala je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske za 23. novembar 2025. godine. Odluka je donesena nakon što je Miloradu Dodiku, zbog pravosnažne presude i zabrane obavljanja javnih funkcija, mandat oduzet u skladu sa zakonom. Ova odluka CIK-a nije tek tehničko pitanje, već ima duboku političku i društvenu težinu, jer otvara novo poglavlje u ionako složenoj političkoj krizi u BiH.
Dodikova reakcija i stav SNSD-a
Milorad Dodik je odmah reagovao oštrom retorikom, nazvavši odluku „posljednjom podvalom političkog Sarajeva srpskom narodu“. Prema njegovim riječima, izbori nisu istinska potreba niti zahtjev Republike Srpske, već „nametnuta odluka“. Najavio je da SNSD neće učestvovati na izborima, pozvavši i druge stranke iz RS da učine isto. Na taj način pokušava delegitimizirati sam izborni proces i poslati poruku da je riječ o političkom manevru iz Sarajeva.
Posebno je naglasio izjavu predsjednice CIK-a, koja je navela da bi u slučaju bojkota izbori mogli biti organizovani i na području Federacije BiH. Dodik je to predstavio kao „razotkrivanje plana“ kojim bi FBiH navodno birala predsjednika RS, što je okarakterisao kao direktan udar na volju srpskog naroda. Najavio je da „ne prijeti silom“, ali vjeruje da će narod reagovati masovnim protestima.
Pravna perspektiva
Izborni zakon BiH jasno propisuje da se prijevremeni izbori moraju održati u roku od 90 dana od oduzimanja mandata, te da njihovo odgađanje nije moguće. Stručnjaci upozoravaju da bi svaki pokušaj sprečavanja izbora ili onemogućavanja izbornog procesa predstavljao krivično djelo – i prema zakonima Republike Srpske i prema zakonima Bosne i Hercegovine.
Ovo pitanje stoga ne može biti riješeno samo političkim dogovorima, već ima i snažnu pravnu dimenziju koja se ne može zanemariti. U suprotnom, mogla bi nastupiti dodatna destabilizacija i otvoriti se nova pravna i institucionalna kriza.
Šira slika i posljedice
Situacija u kojoj se BiH nalazi otvara niz pitanja: šta znači bojkot izbora od strane najjače stranke u RS, kako će to utjecati na stabilnost institucija, te da li će međunarodna zajednica morati intervenirati. Dodik svojim istupima pokušava homogenizirati političku scenu u RS, ali bojkot nosi rizik da se vlast u tom entitetu dovede u stanje potpune blokade.
S druge strane, održavanje izbora i u slučaju bojkota nosi dodatnu napetost, jer bi se otvorilo pitanje legitimiteta izabranog predsjednika. Ako bi većina političkih subjekata iz RS odbila učestvovati, a izbori se ipak održali, to bi moglo voditi ka paralelnim strukturama vlasti, dodatnim podjelama i novim sukobima unutar BiH prenosi dijasporainfo.net
