Nedavno je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, ponovno podigao pitanje zakona koji bi trebao regulisati rad nevladinih organizacija u tom entitetu. Ovaj zakon, koji bi uključivao formiranje posebnog registra nevladinih organizacija koje primaju strane donacije i djeluju politički, ponovo je izazvao reakcije u javnosti i međunarodnoj zajednici. Naime, Dodik je najavio da će zakon biti vraćen u proceduru, a izjavio je i da će se kroz njega poduzeti mjere za identifikaciju i kontrolu organizacija koje smatra “stranim agentima” koji podrivaju Republiku Srpsku. U svojoj izjavi, Dodik je istakao da se zakon donosi zbog američke administracije koja je, kako tvrdi, smanjila sredstva za nevladine organizacije, a sve u cilju smanjenja njihovog utjecaja na društvo i politiku entiteta.
Za sve ovo, ključna motivacija leži u stavu da neke nevladine organizacije koriste strana sredstva kako bi se, po Dodikovim riječima, “blatili Srbi”. On je najavio da će nastaviti sa zakonodavnim inicijativama i u martu 2025. godine usvojiti zakon o nevladinim organizacijama koji će odrediti status stranih agenata. Iako su mnoge organizacije civilnog društva već kritikovale ovaj pristup, Dodik je istaknuo da je upravo takav zakon nužan kako bi se uredio rad nevladinih organizacija u RS-u.
Na temelju prethodnih iskustava i reakcija, Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, vjeruje da je zakon predviđen već godinama, ali da vlasti u RS-u čekaju politički povoljan trenutak da ga ponovno iznesu. Korajlić naglašava da je jasno kako vlasti žele ograničiti slobodno djelovanje civilnog društva koje kritikuje političke odluke i nepravilnosti unutar vlasti. Slično tome, Dejan Lučka, direktor Centra za ljudska prava, smatra da bi usvajanje ovakvog zakona ugrozilo pluralizam mišljenja i osnovne slobode, a time i demokratski razvoj BiH.
U novim nacrtima zakona predviđeno je da sve nevladine organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva, a bave se političkim djelovanjem, budu označene kao agenti stranog uticaja. Sve takve organizacije bi bile obavezne da izvještavaju o svim donacijama i grantovima koje dobiju u roku od 15 dana, a Ministarstvo pravde Republike Srpske dobilo bi ovlaštenje da sakuplja podatke o njima i prosljeđuje ih nadležnim institucijama, uključujući tužilaštvo i policiju.
U javnosti postoji zabrinutost zbog administrativnih prepreka koje bi ovaj zakon mogao stvoriti za nevladine organizacije. Kritičari, uključujući i predstavnike civilnog društva, smatraju da bi zakon doveo do stigmatizacije i smanjenja slobode djelovanja ovih organizacija, jer bi se njima postavio veliki administrativni teret, a one bi se našle pod stalnim nadzorom vlasti. Štaviše, ovakve mjere mogu ozbiljno narušiti temeljne demokratske vrijednosti jer bi smanjile prostor za slobodno izražavanje i građanski aktivizam.
Dodikov politički cilj nije samo unutrašnji. Velizar Antić, politički analitičar, smatra da Dodik pokušava da preduhitri potencijalne proteste ili aktivističke pokrete koji bi mogli nastati u budućnosti, posebno u kontekstu globalnih političkih promjena, poput protesta u Srbiji. Zakon bi omogućio vlastima da imaju represivni alat u rukama i da sankcionišu bilo koju kritiku ili političko djelovanje koje smatraju neprijateljskim.
Također, Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red, ističe da je riječ o političkom obračunu sa svima onima koji nisu pod kontrolom vlasti. On naglašava da bi zakon, iako se predstavlja kao mjera protiv nevladinih organizacija, zapravo mogao biti iskoristen za napade na novinare, medije i političke protivnike koji pišu o korupciji i kriminalu.
Za međunarodnu zajednicu, posebno EU, ovakva politika nije prihvatljiva, a prošlogodišnje reakcije na pokušaj donošenja ovog zakona bile su oštre. Ipak, Dodik je nedavno izjavio da će zakon biti još rigorozniji i da neće popuštati pod pritiscima međunarodnih partnera. On je jasno stavio do znanja da ga mišljenje EU ne zanima i da će zakon biti usvojen, čak i ako to znači prekidanje evropskog puta Republike Srpske.
Zakon o nevladinim organizacijama, ako bude usvojen, mogao bi dovesti do značajnih političkih i pravnih posljedica za civilno društvo i slobodne medije u BiH. Iako se međunarodna zajednica još uvijek nije jasno odredila prema ovoj najavi, mnogi stručnjaci vjeruju da bi usvajanje takvog zakona moglo dovesti do dodatnog političkog nesuglasja i povećanja međunarodnog pritiska na vlasti Republike Srpske. U svakom slučaju, pitanje zakona o nevladinim organizacijama ostaje ključno za budući pravni okvir u BiH.
