U posljednje vrijeme, politička scena u Bosni i Hercegovini (BiH) ponovo je postala poprište novih kontroverzi vezanih uz radnu nedjelju i izuzeća koja se uvode u zakonodavne propise. Zastupnik Admir Čavalić u svom je javnom istupu oštro kritikovao federalno ministarstvo trgovine, posebno zbog načina na koji se donose odluke o izuzećima i njihovih licemjernih posljedica. Prema njegovim riječima, u BiH je došlo do niza izuzeća koja se čine nepoštena, nepravedna i ustavno sporna, čime se narušavaju osnovni principi jednakosti i pravičnosti.

U prvoj fazi, izuzeće rada nedjeljom već je izazvalo brojne polemike. Naime, dok su se neki prodajni objekti u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) zatvorili nedjeljom, drugi su nastavili s radom, stvarajući time podjelu u zemlji. Čavalić ističe kako je FBIH postala jedina zemlja na svijetu u kojoj pola teritorija radi nedjeljom, a pola ne, što je stvorilo novi oblik potrošačkog ponašanja. Prema njegovim riječima, građani su počeli putovati u Republiku Srpsku kako bi obavili kupovinu, jer su tamo trgovine bile otvorene i nedjeljom.

U analizi trenutne situacije, Čavalić naglašava niz izuzetaka koji su se uvodili i koji dovode do sve većeg broja problema. On objašnjava da su se trgovinski lanci lobirali za zabranu rada nedjeljom, ali i za niz izuzetaka koji su omogućili određene sektore, poput pekara, benzinskih pumpi i apoteka, da rade i nedjeljom, dok su prodajni objekti za osnovne potrepštine bili isključeni. Čavalić ukazuje na kontradiktornost u ovoj odluci, budući da neki sektori koji se bave osnovnim životnim potrebama nisu obuhvaćeni tim izuzećem, dok su kladionice i ugostiteljski objekti nastavili s radom.

Jedan od najsvježijih i najzanimljivijih događaja bila je situacija s Orašjem, koje je, zahvaljujući političkoj moći i lobiranju, lako dobilo izuzeće. Čavalić smatra da su političke veze presudile u ovom procesu, jer se druga općina poput Tešnja suočila s odbijanjem, iako je ispunjavala uvjete za izuzeće. Na ovaj način, izuzeća su postala politički motivirana, što dodatno povećava nepoštenje u zakonodavnom procesu.

Kako bi dodatno pojasnio situaciju, Čavalić izdvaja novu uredbu kojom se pokušavaju uvesti dodatni kriteriji za izuzeće, među kojima su i specifične okolnosti. Međutim, on ukazuje na činjenicu da se ovi kriteriji ne primjenjuju dosljedno, već je politička zaštita i moć ključna za to da neka područja, poput Neuma, budu izuzeta, dok drugi gradovi to nemaju privilegiju.

U konačnici, Čavalić nabraja sve izuzetke koji su postojali i koji se stalno proširuju, čime se stvara zbrka u zakonodavnom procesu. Prema njegovim riječima, izuzeća se koriste za ostvarivanje političkih ciljeva i za zaštitu određenih ekonomskih interesa, dok su osnovni ciljevi zakona, poput zaštite radnika i očuvanja porodičnih vrijednosti, posve zanemareni. Ovaj proces, koji uključuje stalno usvajanje novih izuzeća, prema Čavaliću, ne samo da narušava pravdu, nego postavlja temelj za dalje eskaliranje licemjerstva.

Na kraju, Čavalić zaključuje da bi bilo najbolje potpuno ukloniti zabranu rada nedjeljom za sve, što bi omogućilo svim građanima i zaposlenicima jednaku priliku. On sugerira da će, u suprotnom, političari nastaviti s donošenjem novih izuzeća, čime bi cijela situacija postala zakonski kaotična i apsurdna.

U zaključku, Čavalić poziva na kraći period čekanja za sve, jer je očigledno da se trenutačni zakonodavni okvir temelji na politikama koje nisu u interesu svih građana. Ovaj nepošteni pristup, prema njegovim riječima, samo produbljuje nesuglasice i licemjerno ponašanje, a pravi ciljevi i smjernice za zaštitu radnika i poboljšanje života građana ostaju neostvareni.

Za kraj, Čavalić ističe da je krajnje vrijeme da se prestane s manipulacijama u zakonodavnom procesu i da se konačno postigne pravična ravnoteža između ekonomskih interesa i društvenih vrijednosti. On naglašava da se zakonodavstvo ne bi smjelo donositi na temelju političkih i ekonomskih pritisaka, već u skladu s interesima građana i očuvanjem temeljnih prava radnika. Ukoliko se ovaj trend nastavi, BiH će se suočiti s daljnjim polariziranjem društva, čime će se ozbiljno ugroziti i stabilnost tržišta rada, ali i temeljne ljudske vrijednosti. Čavalić poziva na odgovornost i transparentnost, apelirajući da se zakonodavne promjene temelje na pravednosti i ravnoteži, a ne na političkim kalkulacijama.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here