U svjetlu sve učestalijih tenzija i političkih previranja u Bosni i Hercegovini, izjava predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, privukla je veliku pažnju javnosti, naročito kada je riječ o njegovoj ličnoj bezbjednosti i političkom stavu prema aktuelnim dešavanjima. U intervjuu koji je dao za švajcarski nedjeljnik “Veltvohe”, Dodik je otvoreno govorio o tome ko ga štiti, kako se osjeća u vlastitoj zemlji i kakve poruke šalje političkim protivnicima.
Prema njegovim riječima, osiguranje koje uživa kao predsjednik entiteta dolazi direktno iz sistema Republike Srpske. On tvrdi da ga čuva policija RS-a te posebno ističe ulogu dobro obučenih specijalaca koji su, kako navodi, nedavno osvojili značajne nagrade na međunarodnom takmičenju u Dubaiju. Dodik naglašava da su ti ljudi odani Republici Srpskoj i posvećeni zadatku da ga zaštite, jer smatraju da je svako djelovanje protiv njega istovremeno napad na entitet čiji je predsjednik.
U svom govoru upozorava potencijalne protivnike iz Sarajeva da ne pokušavaju ništa protiv njega, jer kako kaže, „mi ćemo se braniti“. Ova izjava nosi jasnu poruku – spremnost da se odgovori na svaki vid političkog ili pravosudnog progona.
Dodik se potom osvrće i na djelovanje međunarodnih aktera, prije svega sa Zapada. Smatra da su u aktuelnom kontekstu ipak napravili jedan pozitivan korak – uspostavljanje jasne granice između Republike Srpske i bošnjačkog dijela Federacije BiH. Po njegovim riječima:
-
Nema ambicija da se zadire u nadležnosti drugog entiteta
-
Svaki pokušaj iz FBiH da se miješa u RS bi bio osuđen na propast
-
Dejtonski sporazum je jasan – oružane snage jednog entiteta ne smiju ulaziti na teritoriju drugog
Kada je riječ o njegovom ličnom osjećaju sigurnosti, Dodik iznosi tvrdnju da se u svakoj drugoj zemlji osjeća sigurnije nego u BiH. Ipak, ističe da ga upravo ta nesigurnost dodatno motiviše, jer vjeruje da je u pravu i da se suočava s nepravdom punom volje i energije.
Dodik je podsjetio da već dugo trpi prijetnje, kako iz zemlje, tako i iz inostranstva, te tvrdi da te prijetnje dolaze iz krugova koje povezuje s političkim islamom. Ono što ga posebno zabrinjava jeste činjenica da pravosuđe ne reaguje na te prijetnje, dok se, s druge strane, represivno postupa prema ljudima u RS-u koji iskažu lojalnost njemu.
Kao primjer navodi slučaj gdje su dva muškarca uhapšena jer su napisali poruku podrške na društvenim mrežama, kao i slučaj bivšeg ministra Nenada Nešića, koji je već četiri mjeseca u pritvoru, a još uvijek mu nije suđeno. Ističe:
-
Svi građani imaju pravo na pravično suđenje
-
Ne može se unaprijed presuđivati bez dokaza
-
Pitanje pravičnosti postaje političko oružje
Posebno je oštar prema sutkinji Seni Uzunović, za koju tvrdi da je imala ulogu u donošenju presude protiv njega, a koju optužuje da je „aminovala ubistva Srba“ i da je do suda došla preko obavještajnih veza.
Uprkos svemu, Dodik tvrdi da osjeća zadovoljstvo i moralnu snagu jer je, kako kaže, na strani naroda i istine. Navodi da ga pokušaji kriminalizacije iz Sarajeva ne dotiču, te podsjeća da su takvi napadi prisutni još od 2000. godine. Kao primjer neutemeljenih optužbi navodi priču o vili na Kipru, koju Interpol, prema njegovim riječima, nikada nije potvrdio kao osnovanu – što smatra velikim udarcem za one koji pokušavaju da ga diskredituju.
U drugom dijelu svog izlaganja, Dodik se dotakao i ekonomske stabilnosti Republike Srpske. Prema njegovim tvrdnjama, entitet je osigurao finansijsku likvidnost i za tekuću i narednu godinu. Navodi se da je u posljednja dva mjeseca:
-
Javni dug smanjen sa 32% na 30%
-
Opšti dug smanjen sa 34% na 32%
-
Povećane penzije i plate, uključujući:
-
+10% za sve budžetske korisnike
-
+40% povećanje plata za policiju
-
Također ističe da su svi planirani podsticaji za poljoprivredu isplaćeni, a preostaje da se završi finansiranje kapitalnih projekata i nabavka mehanizacije, posebno traktora, gdje je bilo administrativnih zastoja.
Dodaje i da su sve bolnice u RS-u rekonstruisane ili izgrađene, te da je u toku izgradnja bolnice u Trebinju koja bi trebala biti završena do septembra. Rješenja su pronađena i za bolnicu u Prijedoru, a planiran je i novi val investicija u revitalizaciju banjskih centara i domova zdravlja.
Zaključno, Dodik svoju političku borbu vidi kao lični i institucionalni otpor protiv nepravde, pri čemu jasno stavlja akcenat na očuvanje Republike Srpske kao entiteta s vlastitim političkim i pravnim integritetom. Njegove izjave su, bez sumnje, oštre i pune političke simbolike, no one istovremeno reflektuju širi kontekst – sukob različitih vizija Bosne i Hercegovine, koji se ne vodi samo unutar njenih granica, nego i u međunarodnoj sferi. U takvom ambijentu, Dodik se predstavlja kao branilac naroda i entiteta, odlučan da ostane na čelu političkog otpora koji traje već godinama.
