Incident u Kolašinu: Hitna pomoć odbila da pomogne američkom turisti
U Crnoj Gori, posebno u Kolašinu, nedavno se dogodio incident koji je uzburkao javnost i ponovo otvorio pitanja o efikasnosti i odgovornosti zdravstvenog sistema. Naime, dežurni ljekar Hitne pomoći odbio je da pošalje vozilo nakon što je prijavljena hitna situacija u kojoj je američkom turisti pozlilo u restoranu. Ove informacije su prvotno objavljene na Facebook profilu žene iz organizacije turističke ture, koja je potvrdila detalje i za medije.
Žena koja je inicirala poziv Hitnoj pomoći izjavila je da je upozorila ljekara na ozbiljnost situacije, navodeći da je turista stariji čovjek koji se odmara u Crnoj Gori. Prema njenim riječima, ljekar je odbijao poslati vozilo, insistirajući da neko od prisutnih odveze pacijenta privatnim vozilom. “Nismo imali mogućnosti da ga prevezemo, jer je bio dio grupe koja putuje autobusom. U tim trenucima, ljekar je čak i vičući izjavio da neće poslati vozilo i da ‘neka mu je laka zemlja’ ako se radi o srčanom udaru”, izjavila je ona.
Problemi u sistemu hitne pomoći
Ovaj incident nije izolovan, već osvetljava dugogodišnje probleme sa kojima se suočava hitna pomoć u Kolašinu. Naime, u ovoj maloj opštini često se dešava da dežura samo jedan ljekar, dok su medicinske sestre ili tehničari ostavljeni da upravljaju situacijama.
Često se građani žale na to da hitna pomoć ne izlazi na teren, čak i kada su simptomi ozbiljni, a pacijenti su primorani da sami dođu do svojih prostorija.
Pored toga, infrastruktura i resursi za hitnu medicinsku pomoć su često nedovoljni. U Kolašinu, kao i u mnogim drugim manjim opštinama, nedostatak medicinske opreme i vozila može dodatno otežati situaciju.
Na primjer, stariji pacijenti ili oni s ozbiljnim zdravstvenim stanjima mogu se suočiti sa značajnim rizikom, ukoliko hitna pomoć ne reaguje pravovremeno. Ovakve situacije ne samo da ugrožavaju zdravlje pojedinaca, već i dovode u pitanje celokupni zdravstveni sistem.
Pravni aspekti i odgovornost
Incident je izazvao i pravne reakcije. U ovom trenutku, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vodi postupak protiv ljekarke Hitne pomoći, S. S., koja je optužena za neukazivanje ljekarske pomoći. Optužnica ukazuje na ozbiljnost situacije u kojoj se nalazilo lice A. V., koje je bilo u neposrednoj životnoj opasnosti.
Ovakvi slučajevi postavljaju pitanje etike i zakonske odgovornosti, a javnost se ponovo preispituje koliko su zdravstvene institucije odgovorne prema pacijentima.
Jedan od ključnih aspekata ovog slučaja je kako se zdravstveni radnici suočavaju s pravnim posljedicama svojih odluka. U ovom slučaju, ljekar može biti odgovoran za neprovođenje hitne medicinske intervencije, što može dovesti do ozbiljnih posljedica po život pacijenta.
Ukoliko se utvrdi da je odbijanjem pomoći došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta, posljedice bi mogle biti ozbiljne i za ljekara i za zdravstveni sistem u cjelini.
Javni odgovor i poziv na promjene
Nakon ovog incidenta, javnost je izrazila svoju zabrinutost putem društvenih mreža i medija. Mnogi građani smatraju da je važno da se sistem hitne pomoći preispita i unaprijedi kako bi se osigurala sigurnost i zdravlje svih pacijenata. Pitanje odgovornosti ljekara, kao i pristup hitnoj pomoći, postalo je ključno u javnoj debati.
Osim toga, organizacije za zaštitu prava pacijenata i nevladine udruge traže od nadležnih institucija da preduzmu mjere kako bi se poboljšala hitna medicinska pomoć u cijeloj zemlji. Ovaj incident može poslužiti kao okidač za potrebne promjene u zdravstvenom sistemu kako bi se spriječili slični slučajevi u budućnosti.
Uz to, važno je da se poveća edukacija i obuka medicinskog osoblja kako bi se osigurala pravovremena i adekvatna pomoć pacijentima.
Zaključak: Potrebna reforma zdravstvenog sistema
Ovaj incident u Kolašinu ne predstavlja samo pojedinačni slučaj, već simptom šireg sistema zdravstvenih problema u Crnoj Gori. Hitna pomoć bi trebala da funkcioniše kao ključna usluga koja spašava živote, a ne da se suočava s preprekama koje umanjuju njenu efikasnost.
U tom smislu, potrebne su hitne reforme koje će omogućiti da zdravstveni radnici imaju podršku i resurse potrebne za adekvatno obavljanje svog posla.
U skladu s tim, važno je da se čuje glas građana i da se njihove potrebe i zabrinutosti uzmu u obzir prilikom donošenja odluka u vezi sa zdravstvenim sistemom.
Samo kroz zajednički rad i transparentnost možemo osigurati da se ovakvi incidenti ne ponavljaju i da svi pacijenti, bez obzira na njihovu poziciju ili zdravstveno stanje, dobiju potrebnu pomoć na vrijeme.
