Politička scena Bosne i Hercegovine i dalje je duboko obilježena složenim odnosima između ključnih aktera, dok pokušaji da se uspostavi stabilnija vlast nailaze na brojne prepreke. Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dženan Đonlagić, iznio je oštar stav prema trenutnim dešavanjima, posebno ističući da ne vjeruje u mogućnost bilo kakve rekonstrukcije aktuelne vlasti. Prema njegovim riječima, do narednih izbora neće doći do promjene vlasti, te će savez između HDZ-a, SNSD-a i Trojke ostati netaknut.
Đonlagić je komentarisao više značajnih tema, a među njima je bila i nedavna neuspjela akcija SIPA-e koja je trebala rezultirati privođenjem Milorada Dodika pred Sud BiH. Po njegovom mišljenju, ta akcija nije samo pravno pitanje, već i politička poruka. Istakao je da Dodik koristi slabosti i neodlučnost institucija države kako bi stvorio novo faktičko stanje u kojem se nenormalno počinje doživljavati kao normalno. Ova strategija, tvrdi Đonlagić, ima cilj da umrtvi javnost i stvori ambijent ravnodušnosti prema ozbiljnim pravnim i institucionalnim devijacijama.
Naglašena je i kritična slabost SIPA-e, državne agencije za istrage i zaštitu, koja u ovom trenutku funkcioniše bez rukovodstva. Đonlagić je pojasnio da agencija nema direktora ni zamjenika, što on vidi kao rezultat političkog pritiska i opstrukcije od strane Dodikovog političkog okruženja. Konkretno:
-
Direktor SIPA-e je napustio funkciju i prešao u MUP Republike Srpske.
-
Zamjenik direktora je, prema Đonlagiću, u bijegu od pravosudnih organa BiH.
-
Time je onemogućeno zakonito potpisivanje naloga za hapšenje, jer to mogu uraditi samo te dvije osobe.
Đonlagić smatra da je riječ o planskoj akciji, te da se time specijalna jedinica SIPA-e, koja inače ima kapacitete da izvrši ovakve zadatke, nalazi u stanju institucionalne paralize. Ova situacija, kako navodi, omogućava Dodiku da demonstrira nepokolebljivost i da javnosti pošalje poruku da mu državni organi ne mogu ništa, što dodatno učvršćuje njegovu poziciju i širi osjećaj nemoći unutar državnih institucija.
U širem kontekstu, Đonlagić je komentarisao i druga aktuelna političko-ekonomska pitanja. Jedno od njih odnosi se na dug prema kompaniji “Viaduct”, gdje se protivi ideji da se taj dug isplati iz dobiti koju ostvari Centralna banka BiH. Umjesto toga, on zagovara poštivanje sporazuma iz 2017. godine, kojeg su tada potpisali:
-
Denis Zvizdić, tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH, i
-
Željka Cvijanović, tadašnja premijerka Republike Srpske.
Prema Đonlagiću, bilo kakav pokušaj da se novac Centralne banke koristi u ovu svrhu narušava fiskalnu stabilnost i otvara vrata za zloupotrebu državnih finansijskih institucija u političke svrhe.
Cjelokupni nastup Đonlagića oslikava duboku zabrinutost zbog pravnog i političkog stanja u državi, pri čemu on vidi Milorada Dodika kao ključnu figuru destabilizacije. Njegova ocjena da će struktura vlasti ostati nepromijenjena do izbora otkriva pesimizam u pogledu političkih promjena na državnom nivou.
U tom kontekstu, Đonlagić jasno poručuje:
-
Rekonstrukcija vlasti je iluzija.
-
Partnerstvo Dodika i Čovića je strateško, a ne taktičko.
-
Trojka se trenutno nalazi u položaju kompromisa, bez snage da razbije postojeće političke aranžmane.
Zaključno, Đonlagić upozorava da je trenutna situacija u BiH izuzetno opasna po pravnu sigurnost i funkcionalnost državnih institucija. Odsustvo političke volje za stvarne reforme, kao i blokade u pravosuđu i sigurnosnim agencijama, omogućavaju političkim akterima poput Dodika da učvrste svoju moć i utiču na oblikovanje svakodnevnog političkog narativa.
Bez odlučnog institucionalnog odgovora i reforme sistema, BiH će nastaviti da funkcioniše u stanju političke i pravne nestabilnosti, čemu, prema Đonlagiću, sadašnje političko rukovodstvo, svjesno ili nesvjesno, aktivno doprinosi.