U proteklim danima, politička scena Bosne i Hercegovine suočila se s ozbiljnim tenzijama izazvanim zaključkom Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA). SDA je uputila zahtjev Vijeću za implementaciju mira i visokom predstavniku, tražeći smjenu odgovornih u vlasti Republike Srpske (RS), kao i donošenje konačne odluke kojom bi Arbitražni tribunal Distrikta Brčko dodijelio ovaj distrikt Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Ovaj potez naišao je na žestoke reakcije političkih predstavnika iz Republike Srpske, koji su ovakve zahtjeve ocijenili kao antiustavne, antidejtonske i prijetnju miru i stabilnosti u cijeloj državi.
Reakcije su bile brze i snažne. Predsjednik DEMOS-a, Nedeljko Čubrilović, izrazio je sumnju da će međunarodna zajednica uopće razmatrati ovakav zahtjev, ističući kako ne vjeruje da će doći do bilo kakvog ozbiljnog pomjeranja u vezi s Distriktom Brčko, uprkos, kako je rekao, postojećem nepovoljnom odnosu međunarodne zajednice prema RS-u. Prema njegovim riječima, iako zahtjev SDA ima potencijal za dalekosežne posljedice, realnost na terenu i trenutna politička situacija nisu takve da bi taj zahtjev bio ozbiljno shvaćen.
Nadalje, predsjednik Glavnog odbora SDA, Safet Softić, optužio je vlasti RS-a, predvođene Miloradom Dodikom, da donošenjem novog Ustava prijete sigurnosti i jedinstvu Bosne i Hercegovine. On je ukazao na to da je ovakav korak znak eskalacije politika koje narušavaju državne temelje, i pozvao međunarodnu zajednicu na hitnu reakciju.
Na ove tvrdnje, Dodik je odgovorio oštro, poručujući da “Brčko neće biti dodijeljeno Federaciji” te zaprijetio da bi, ukoliko se zahtjev SDA ozbiljno razmotri, to moglo biti početak raspada Bosne i Hercegovine. Dodik je ocijenio pristup SDA kao otvoreno antidejtonski i antiustavni, ističući: “Republika Srpska će nadživjeti Bosnu i Hercegovinu.”
Njegovi koalicioni partneri su dodatno naglasili da zahtjevi SDA za pripajanje Brčkog Federaciji nisu novost. Prema riječima predsjednika Narodne skupštine RS-a, Nenada Stevandića, SDA već godinama pokušava da izvrši pritisak u tom smjeru, koristeći različite političke manevre, od kojih su mnogi, kako tvrdi, već ranije nagrađeni podrškom međunarodnih predstavnika. Stevandić je podsjetio da je SDA ranije rušila ustavni poredak donošenjem platformi koje su ignorisale postojanje entiteta.
Istovremeno, i opozicija u RS-u bila je veoma glasna u svojim kritikama. Srpska demokratska stranka (SDS), posebno njen općinski odbor u Brčkom, ocijenila je zahtjev SDA kao ozbiljnu provokaciju koja za cilj ima destabilizaciju političke situacije u distriktu i šire. Lider SDS-a, Milan Miličević, posebno je ukazao na to da je neuspjeh politike Milorada Dodika doveo do toga da se Brčko ponovo nađe u središtu političkih sukoba.
Miličević je istakao nekoliko ključnih posljedica koje proizlaze iz zahtjeva SDA:
-
Uznemirenje javnosti, naročito stanovnika Brčko distrikta.
-
Povećanje političkih tenzija na ionako osjetljivom prostoru.
-
Narativ o teritorijalnom kontinuitetu RS-a, koji, prema njegovim riječima, nikada neće biti doveden u pitanje.
Također, zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, Staša Košarac, komentarisao je da SDA svojim djelovanjem direktno krši Dejtonski mirovni sporazum. On je pozvao visokog predstavnika, Christiana Schmidta, koga smatra najvećim uzročnikom političkih i ustavnih kriza u Bosni i Hercegovini, da iskoristi bonska ovlaštenja, ali i kritički se osvrnuo na njegovo dosadašnje djelovanje.
Zaključno, ova situacija jasno pokazuje duboke podjele u političkom tkivu Bosne i Hercegovine. Spor oko Brčko distrikta nije samo pitanje teritorijalnog pripadanja, već je i simbol mnogo šireg sukoba oko tumačenja Dejtonskog sporazuma, ustavne strukture države i njenog budućeg razvoja. Dok SDA insistira na promjenama koje vidi kao neophodne za funkcionalniju Bosnu i Hercegovinu, politički predstavnici RS-a ove poteze doživljavaju kao direktnu prijetnju vlastitom opstanku i poziciji unutar države. Bez obzira na to kako se situacija razvije, jasno je da ovakvi prijedlozi ostavljaju duboke ožiljke na političkim odnosima i dodatno produbljuju ionako osjetljive etničke i političke podjele.
Pored svega navedenog, jasno je da ovakvi politički manevri dodatno komplikuju ionako izazovne procese pomirenja i izgradnje povjerenja među narodima u Bosni i Hercegovini. Neprestane tenzije i sporovi oko teritorijalnih pitanja poput statusa Brčko distrikta ne samo da usporavaju unutrašnju stabilizaciju zemlje, već i udaljavaju Bosnu i Hercegovinu od ključnih ciljeva, kao što su jačanje institucija, ekonomski razvoj i evropske integracije. Ukoliko politički akteri nastave da koriste ovakve osjetljive teme za unutarpolitičke obračune, rizikuju da dodatno prodube podjele koje mogu imati dugoročne i teško popravljive posljedice za budućnost cijele države.
