Zimsko računanje vremena nije samo sezonska zanimljivost, već svojevrsni relikt prošlog vijeka koji se, uprkos brojnim kritikama, i dalje održava.
Kako se dani skraćuju, a sumrak dolazi sve ranije, znamo šta nas očekuje: ponovno pomjeranje kazaljki. To je onaj trenutak u godini kada barem jedan član porodice ili prerano ustane, ili zakasni na posao, jer je zaboravio da „sat ide unazad“.
Za jedne je to prilika za dodatni sat sna, za druge nepotrebna gnjavaža – ali jedno je sigurno: niko ne ostaje ravnodušan.
Zašto je uvedeno pomjeranje sata?
Ideja pomjeranja sata potiče iz vremena kada se vjerovalo da će „više svjetla uvečer“ značiti i manju potrošnju energije. Na papiru zvuči logično, ali u današnjem digitalnom dobu, kada svijetli ekrani rade 24/7, taj razlog djeluje zastarjelo.
Brojna istraživanja pokazala su da ova praksa ima i negativne posljedice:
-
remeti biološki ritam organizma,
-
povećava broj saobraćajnih nesreća,
-
podiže rizik od srčanih udara i nesanice.
-
Šta kaže Evropa?
Evropska unija je još 2019. predložila ukidanje pomjeranja kazaljki. Međutim, dogovor o tome da li bi trebalo ostati na ljetnom ili zimskom vremenu nikada nije postignut. Rezultat? I dalje dva puta godišnje pomjeramo satove naprijed i nazad.
Kada pomjeramo sat 2025. godine?
U nedjelju, 26. oktobra 2025. u 3.00 ujutro, kazaljke ćemo pomjeriti jedan sat unazad, na 2.00 sata.
To znači:
-
dobijamo dodatni sat sna,
-
jutro će izgledati svjetlije,
-
dani će se nastaviti skraćivati.
Digitalni uređaji (telefoni, računari, pametni satovi) to će uraditi automatski, ali ne zaboravite provjeriti zidne i analogne satove.
Kako olakšati prelazak na zimsko računanje vremena?
Iako se radi o samo jednom satu, tijelo i navike to osjete. Stručnjaci preporučuju:
-
Ne ostajte budni do kasno iako imate „sat viška“.
-
Ujutro se izložite prirodnom svjetlu – to pomaže resetovanju biološkog sata.
-
Ubacite laganu fizičku aktivnost tokom dana.
-
Izbjegavajte tešku hranu i kasni kofein.
-
Ako ste osjetljiviji, nekoliko dana ranije pomjerite vrijeme spavanja i ustajanja za 10–15 minuta.
Da li je ovo uopšte potrebno?
Većina Evropljana smatra da je vrijeme za kraj ove prakse, ali politički dogovor i dalje izostaje. Dok čekamo konačnu odluku, ostaje nam da iz svake promjene izvučemo ono najbolje – ovaj put to je sat vremena više sna, bez griže savjesti prenosi novi.ba
