Koliko zaista poznajemo uređaje koje svakodnevno koristimo i njihovu potrošnju električne energije? Dokle god računi ne prelaze očekivane iznose, većina nas ne postavlja to pitanje. No, kada stigne cifra koja nas neugodno iznenadi, počinje potraga za krivcem – često bez jasnog uvida gdje tačno nestaje struja.
Upravo to je pokušano ispitati u stanu u kojem živi jedna osoba, korištenjem preciznih mjernih uređaja. Rezultati su pokazali da bojler nosi titulu glavnog potrošača struje – i to ubjedljivo. Tokom 15 dana, obični električni bojler zapremine 50 litara, koji je svakodnevno korišten, potrošio je čak 50 kilovat-sati. Po trenutnim tarifama, to znači oko 8,50 KM, ili 17 KM mjesečno – i to tokom ljeta, kada je voda u cijevima već topla. Prosječna dnevna potrošnja iznosila je 3,3 kWh.
Zimi, situacija je još drastičnija. Voda ulazi u bojler znatno hladnija, pa je za zagrijavanje potrebno više energije. U domaćinstvima sa više članova, potrošnja se višestruko uvećava – pa tako samo bojler može pojesti i do 30–40 KM mjesečno, ovisno o navikama.
Međutim, ni drugi kućni aparati ne zaostaju. Mašina za veš, sušilica, šporet, pa čak i TV aparati, računari i punjači, doprinose ukupnom računu. Posebno treba izdvojiti sušilicu bez toplotne pumpe, koja troši i do 3 kWh po korištenju – što znači da svako sušenje može koštati oko 0,50 KM, a kod svakodnevnog korištenja – trošak se brzo nagomilava.
Kako smanjiti potrošnju?
Ova analiza nije tu da obeshrabri, već da ponudi korisna rješenja. Mnoge promjene ne zahtijevaju nova ulaganja, već samo malo pažnje:
-
Bojler ne mora biti uključen 24 sata – dovoljno ga je uključiti sat-dva prije tuširanja.
-
Pranje veša na 30°C umjesto 60°C smanjuje potrošnju skoro prepolovljeno.
-
Veš se ljeti može sušiti na zraku – potpuno besplatno, efikasno i ekološki prihvatljivo.
-
Isključivanje uređaja iz struje, umjesto ostavljanja na “stand-by” režimu, donosi dodatne uštede.
-
Ugradnja programabilnih tajmera na bojlerima i drugim uređajima može precizno kontrolisati rad.
Za one koji žele tačno znati gdje odlazi svaki kilovat, ugradnja pojedinačnih mjernih uređaja ili pametnih utičnica sa funkcijom mjerenja potrošnje može biti najbolji korak. Ti podaci ne samo da otkrivaju stvarne “gutače” električne energije, već pomažu u oblikovanju boljih navika koje dugoročno štede i novac – i planetu prenosi novi.ba
👉 Zaključak: Električna energija nije neograničen resurs – ni u kućnom budžetu, ni u prirodi. Pratite potrošnju, budite svjesni i učinite male promjene koje znače mnogo.
