Politička dinamika između Turske i Evropske unije: Izazovi i prilike
Turski ministar vanjskih poslova, Hakan Fidan, nedavno je iznio značajne tvrdnje koje otvaraju važnu temu o utjecaju politike identiteta na proces pristupanja Turske Evropskoj uniji. Tijekom intervjua za Bloombergov program “On the Record” na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Fidan je istaknuo kako se EU suočava s brojnim izazovima koji su rezultat unutrašnjih promjena i globalne geopolitičke dinamike.
Umjesto da se Turska fokusira na tehničke aspekte pristupnih pregovora, Fidan vjeruje da trenutna politika EU naglašava identitet, što je direktno dovelo do isključenja Turske iz procesa članstva. Ove tvrdnje zahtijevaju dublju analizu ne samo trenutnog stanja, već i budućih odnosa između Turske i EU. Fidan je također naglasio da, u kontekstu rastućih globalnih hegemonija, Evropa gubi svoj centar gravitacije, a zemlje poput Turske sve više gravitiraju prema alternativnim silama, uključujući Sjedinjene Američke Države, Kinu i Rusiju.
Ova promjena u geopolitičkom pejzažu predstavlja ozbiljan izazov za Evropsku uniju, koja se mora suočiti s dilemom kako se prilagoditi ovim novim realnostima. Fidan je kritizirao trenutni strateški pravac EU, ističući da bi članstvo Turske ojačalo stabilnost i otpornost Europe na savremene izazove. Njegova izjava ukazuje na to da je ključni trenutak u evropskoj politici prema Turskoj nastupio 2007. godine, kada su Francuska i Njemačka bile za tursko članstvo. Međutim, dolaskom Nicolasa Sarkozyja na vlast u Francuskoj, situacija se dramatično promijenila.
Prema Fidanovim riječima, Sarkozy je usvojio politiku identiteta koja je Tursku stavila u položaj drugotne civilizacije, što je otvorilo put za tenzije između Turske i EU. Ova promjena ne predstavlja samo pitanje bilateralnih odnosa, već simbolizuje širi problem unutar EU, gdje se politika identiteta sve više koristi za oblikovanje unutrašnjih i vanjskih odnosa. U tom kontekstu, Fidan je spočitao Evropi njenu političku krhkost, koju pripisuje prekomjernom oslanjanju na američku zaštitu, naglašavajući potrebu za uspostavom nezavisne sigurnosne arhitekture.
U razgovoru, Fidan je istakao da su Turska i Velika Britanija prirodni strateški partneri, ističući važnost ekonomskih veza koje trenutno iznose oko 230 milijardi dolara. Međutim, naglasio je da komercijalna integracija nije pratila bezbjednosnu saradnju, što može predstavljati značajan izazov u budućnosti. Ovaj nesrazmjer može dovesti do neefikasnosti u zajedničkim naporima u borbi protiv sigurnosnih prijetnji, uključujući terorizam i organizovani kriminal.
Osim pitanja vezanih za EU, Fidan je iznio i stavove o regionalnoj odgovornosti, odbacujući ideje o imperijalnom upravljanju. Umjesto toga, naglasio je potrebu za stvaranjem platformi koje će omogućiti upravljanje ekonomskim, političkim i bezbjednosnim izazovima kroz aktivnu saradnju s regionalnim državama. Takav pristup, kako tvrdi, može doprinijeti postizanju stabilnosti i sigurnosti, umjesto da se oslanja na strane sile koje često dovode do nesporazuma i neefikasnosti.
Fidanova vizija Turske kao regionalnog lidera podrazumijeva jačanje veza s susjednim zemljama i razvoj zajedničkih politika koje bi omogućile odgovor na krizne situacije. Na kraju, dotakao se i situacije u Siriji, naglašavajući kako su se zemlje regije okupile da se suoče s posljedicama sukoba i pruže podršku novoj vlasti. Ankara je postavila ključne kriterije za saradnju s novom sirijskom vladom, uključujući zaštitu manjinskih prava i obavezu ne ugrožavanja susjeda. Ovaj pristup je, prema njegovim riječima, do sada pokazao svoje pozitivne efekte. Također je kritikovao prikazivanje kurdskih snaga kao jedinog predstavnika, ističući potrebu za uključivanjem svih relevantnih aktera, uključujući Arape, Kurde i druge etničke grupe koje žive u Siriji.
Fidanove izjave osvetljavaju ključne aspekte trenutne političke dinamike između Turske i EU, kao i unutar šireg konteksta geopolitičkih previranja. Dok se Turska suočava s izazovima u svom nastojanju da postane članica EU, važno je razumjeti i šire regionalne i globalne kontekste koji oblikuju ovu složenu situaciju. U tom smislu, Fidanovi komentari nude vrijedan uvid u to kako Turska vidi svoju budućnost u odnosu na Europsku uniju i druge svjetske sile. Ovakve rasprave su posebne u vremenu kada su odnosi između zemalja sve izazovniji i zahtijevaju dublje razumijevanje i saradnju kako bi se izbjegli budući sukobi.
