Tokom proteklog vikenda, na društvenim mrežama se pojavila fotografija koja je izazvala burne reakcije u političkim krugovima Bosne i Hercegovine, ali i šire. U centru pažnje našla se objava Vjose Osmani, predsjednice Kosova, koja je podijelila sliku sa sastanka održanog u okviru jednog međunarodnog foruma u Antaliji. Na fotografiji se, osim nje, vide i dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine – Denis Bećirović i Željko Komšić. Ova naizgled diplomatska i prijateljska slika postala je povod za novo političko preispitivanje i oštre komentare iz entiteta Republika Srpska.
Jedna od prvih koja je reagovala bila je Gorica Dodik, kćerka predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je inače u bijegu od bosanskohercegovačkog pravosuđa. Njena reakcija na društvenoj mreži X (bivši Twitter) privukla je pažnju javnosti zbog oštrog i emotivnog tona, ali i zbog političkih poruka koje sadrži.
“Opet poštovanje teritorijalnog integriteta Srbije od strane političkih predstavnika Federacije?!”, napisala je Gorica, aludirajući na to da je zajednička fotografija s kosovskom predsjednicom zapravo indirektno priznanje nezavisnosti Kosova od strane bošnjačkih i hrvatskih političara iz BiH. U njenoj objavi može se osjetiti duboko nezadovoljstvo prisustvom Bećirovića i Komšića u društvu Osmani, što smatra uvredom prema stavu Republike Srbije, čiji je teritorijalni integritet, prema njenim riječima, ponovno doveden u pitanje.
Njena poruka, osim što izražava političku frustraciju, sadrži i otvoreno političko opredjeljenje:
-
“Znam ja šta vas ubija…”
-
“Kosovo je Srbija!”
Ove riječi jasno pokazuju da Gorica Dodik ne posmatra navedeni diplomatski susret kao bezazlen čin, već ga doživljava kao direktno kršenje političkih principa koje podržavaju srpske vlasti – i u Beogradu i u Banjoj Luci. Njen istup dolazi u trenutku kada je pitanje Kosova i dalje izuzetno osjetljiva tema u regionu, te svaka diplomatska gesta – pa i zajednička fotografija – ima potencijal da bude interpretirana kroz prizmu unutrašnjih političkih tenzija.
S obzirom na to da su članovi Predsjedništva BiH, po Ustavu, predstavnici cijele države, njihovo prisustvo na međunarodnim forumima i susreti sa stranim državnicima dio su uobičajenih diplomatskih aktivnosti. Međutim, za pojedine političke subjekte u Bosni i Hercegovini, posebno one koji njeguju bliske veze sa Srbijom i osporavaju legitimitet Kosova kao nezavisne države, ovakve situacije otvaraju prostor za političke optužbe i retoričke napade.
Bitno je naglasiti nekoliko ključnih momenata koji dodatno kontekstualizuju ovu situaciju:
-
Kosovo je i dalje predmet podjela na međunarodnoj sceni, a njegov status nije univerzalno priznat – što znači da svaka interakcija s njegovim zvaničnicima može izazvati različita tumačenja.
-
BiH kao država nije zvanično priznala nezavisnost Kosova, ali pojedini njeni politički predstavnici otvoreno izražavaju simpatije prema kosovskoj strani.
-
Politička scena BiH je duboko polarizovana, a izjave poput one Gorice Dodik dodatno produbljuju jaz između entiteta i etničkih političkih struktura.
Na društvenim mrežama, Goricina objava naišla je na podijeljene reakcije – dok su neki korisnici podržali njen stav, smatrajući da članovi Predsjedništva BiH ne bi smjeli “legitimizirati separatiste”, drugi su je optužili za raspirivanje nacionalnih tenzija i zloupotrebu diplomacije u svrhu unutrašnjih političkih obračuna.
Ovaj slučaj još jednom pokazuje kako i najmanji simbolični gest u regionu može pokrenuti lavinu političkih komentara i tumačenja. U zemlji poput Bosne i Hercegovine, gdje su identitet, suverenitet i politička lojalnost vječite teme sporenja, čak i diplomatska fotografija može postati okidač za nove podjele i nesuglasice.
U konačnici, dok se međunarodni forum u Antaliji odvijao u duhu regionalne saradnje i povezivanja, događaji koji su uslijedili na društvenim mrežama pokazuju koliko su političke i simboličke geste još uvijek osjetljive i eksplozivne u kontekstu Zapadnog Balkana. Fotografija koja je trebala prikazati susret i razmjenu ideja, postala je povod za još jedno podsjećanje na duboke podjele koje i dalje oblikuju politički pejzaž Bosne i Hercegovine.
Ova situacija jasno ukazuje na potrebu za dubljim razumijevanjem uloge državnih zvaničnika u međunarodnoj diplomatiji, posebno kada djeluju u ime cijele zemlje. Ukoliko Bosna i Hercegovina želi istinski napredovati ka stabilnijem i funkcionalnijem društvu, važno je da političke razlike ne budu prepreka za osnovne državničke dužnosti i međunarodnu saradnju. Umjesto da se svaka gesta tumači kroz prizmu podjela i konflikta, bilo bi korisnije fokusirati se na zajedničke interese, mirnu koegzistenciju i jačanje međunarodnog ugleda zemlje u cjelini. Samo kroz otvoren dijalog i međusobno poštovanje može se graditi budućnost u kojoj fotografije poput ove neće izazivati političke oluje, već će predstavljati korake ka većem razumijevanju i stabilnosti u regionu.
