U posljednjim danima, politička scena Republike Srpske bila je obilježena provokativnim i kontroverznim izjavama koje su izazvale veliku pažnju javnosti. Gorica Dodik, kćerka predsjednika RS-a Milorada Dodika, svojim je objavama na društvenim mrežama izazvala brojne reakcije, ne samo u BiH, već i širom regije. U jednoj od svojih najnovijih objava, Gorica je na društvenoj mreži X (nekadašnji Twitter) iznijela stihove koji su naišli na oštre kritike zbog svog provokativnog i radikalnog tona. Ova objava postala je predmet rasprava, jer je u sebi sadržavala otvorene napade na određene političke figure, a samim tim i na određene narode.
U svojoj objavi, Gorica je aludirala na ljude koji su, prema njenim riječima, iz Konjica došli sa željom da “završavaju” ono što nisu uspjeli u prošlim ratovima. Kroz stihove, ukazivala je na istorijsku pozadinu i ratne traume, spominjući Senadinu i Zijada kao ključne figure, za koje se tvrdi da su istaknuti predstavnici islamskog ekstremizma. Objava je postala vrlo kontroverzna jer je spominjala koljače Srba i pokušaj da se kroji sudbina tih ljudi. Ovakav ton izazvao je zabrinutost zbog porasta mržnje i političkih napetosti u regionu.
Ono što je također izazvalo reakcije je način na koji su se političari poput Staše Košarca, Nenada Stevandića, Sanje Vulić i Radovana Kovačevića ponašali u svojim javnim istupima. Svi su oni poznati po tome što su na društvenim mrežama i u javnim nastupima širili mržnju prema državi BiH i često napadali Bošnjake, što nije prošlo neopaženo. Međutim, prema mišljenju mnogih, Gorica Dodik je sada postavila novi standard u političkoj radikalizaciji i uvredama, jer njeni komentari nisu bili samo politički napadi, već i ozbiljan poziv na dijalog koji se temelji na dubokom etničkom i vjerskom razdvajanju.
Njena objava sadrži ozbiljne optužbe koje nisu bile samo političke naravi, već su bile usmjerene na etničke i vjerske podjele koje duboko polariziraju bh. društvo. Pored toga, Gorica je aludirala na ratnu prošlost i etničke konflikte koji su imali značajan utjecaj na stvaranje političkih i društvenih podjela u BiH. Koristeći retoriku koja podsjeća na ratne tragedije i stradanja, ona je podgrijavala strahove i mržnju prema određenim narodima, što bi moglo imati dalekosežne posljedice po političku stabilnost regije.
Kritičari njezinih izjava upozoravaju da takve izjave dovode do daljnje radikalizacije i destabilizacije političke situacije u BiH. Takav način komunikacije ne doprinosi pomirenju i izgradnji međusobnog povjerenja među narodima, već produbljuje jaz između njih. Podjela koju stvara ovakva retorika može imati dugoročne negativne efekte na socijalnu koheziju i međusobne odnose unutar zemlje.
U zaključku, izjava Gorice Dodik, kao i slične izjave drugih političara, predstavlja opasnu dinamiku koja ne doprinosi rješenju problema u BiH, već naprotiv, samo pogoršava već postojeće napetosti. Politički lideri moraju biti svjesni odgovornosti koju imaju prema građanima i stabilnosti zemlje, te izbjegavati retoriku koja potiče mržnju i političku podjelu. BiH se suočava s ozbiljnim izazovima, a potrebna je smirenost, dijalog i međusobno poštovanje kako bi se izgradila trajnija stabilnost i dugoročni mir.
U kontekstu ove situacije, važno je napomenuti da političke figure, naročito oni na visokim pozicijama, moraju biti svjesni dubokih društvenih i istorijskih podjela koje postoje u BiH. Retorika koja provocira ili podstiče mržnju može biti izuzetno opasna, jer ne samo da polarizira političke sfere, već može dovesti do povećanja socijalnih tenzija među građanima. Politika koja se temelji na radikalnim stavovima umjesto na kompromisu i dijalogu samo će dodatno zakomplicirati odnose među različitim narodima, a samim tim i budućnost zemlje. Stabilnost države zavisi od sposobnosti njenih lidera da se odmaknu od ekstremnih stavova i započnu proces pomirenja.
Takođe, političari u BiH, uključujući i Goricu Dodik, moraju shvatiti da takve izjave ne doprinose razvoju političkog sistema niti izgradnji institucija koje bi mogle biti temelj za dugoročni prosperitet. Umjesto toga, one samo služe kao alat za mobilizaciju određenih biračkih grupa, koje mogu biti manipulisane emocijama i istorijskom nesigurnošću. S obzirom na to da BiH već ima ozbiljnih problema s etničkom i političkom stabilnošću, ovakvi istupi samo odmažu u postizanju kohezije. Iz tog razloga, nužno je okrenuti se mirovnim inicijativama i stvaranju platformi za dijalog, kako bi se omogućio dugoročan i trajan mir među svim
