Diskriminacija Bošnjaka u Državnoj Službi: Izazovi i Rješenja
Dopredsjedavajući Vijeća ministara i ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez, postavio je sebi za cilj da se suprotstavi sistemskoj diskriminaciji Bošnjaka u procesu zapošljavanja unutar državnih institucija. Ova tema postaje sve važnija s obzirom na učestale pritužbe građana koji se suočavaju s poteškoćama prilikom pronalaska zaposlenja, posebno u vremenima kada se mnoga radna mjesta oslobađaju zbog odlaska u penziju ili prelaska u druge sektore. Ova situacija nije samo pitanje zapošljavanja, već i pitanje pravde i jednakosti u društvu koje teži ka evropskim standardima.
U razgovoru za medij Politicki.ba, Helez je izrazio svoju odlučnost da se ova situacija promijeni. On je rekao da je upozoravao direktoricom Agencije za državnu službu, Anitu Markić, kao i predsjedavajuću Vijeća ministara, Borjanu Krišto, na nejednakosti koje se događaju prilikom raspisivanja konkursa. Prema njegovim riječima, konkurse najčešće raspisuju samo za pozicije koje su rezervisane za Srbe i Hrvate, dok se bošnjačka radna mjesta drže “u ladici”, nepropisno odgađajući proces zapošljavanja. Ova praksa ne samo da stvara osjećaj nepravde među Bošnjacima, već i dovodi do smanjenja povjerenja u institucije sistema.
Problem Konkurencije i Kvalitet Kadrova
Helez naglašava da se situacija ne odnosi samo na visoke rukovodeće pozicije, već i na niže radne nivoe. “Zakon jasno nalaže da ljudi koji odlaze u penziju treba da budu zamijenjeni, ali oni jednostavno ne dobijaju priliku”, ističe Helez. Ovaj problem dovodi do debalansa u institucijama, čime se otežava funkcioniranje cijelog sistema. “Mi, Ministarstvo odbrane, čekamo već mjesecima da se raspišu konkursi za nova radna mjesta, dok se situacija ne pomiče”, dodaje on. Takva situacija dovodi do gubitka povjerenja među zaposlenicima i smanjuje motivaciju za rad, jer se često stvara dojam da se ne priznaje trud i zalaganje pojedinaca.
Upravo zbog takvih poteškoća, Helez se sve više oslanja na svog savjetnika, koji ga predstavlja na sjednicama Vijeća ministara, jer je sam često odsutan. “Moj savjetnik prenosio je moje stavove, ali rezultati su izostali”, izjavio je Helez, naglašavajući da ne želi da bude dio sistema koji favorizuje jednu etničku grupu na račun druge. Njegova nastojanja da se problem riješi naišla su na zid tišine, što ga dodatno frustrira. Ova frustracija nije samo lična, već odražava i osjećaj mnogih Bošnjaka koji se bore za svoje mjesto u sistemu koji bi trebao biti pravedan i inkluzivan.
Reakcije i Rješenja
Reakcije iz drugih političkih krugova također su različite. Dok neki podržavaju Helezove tvrdnje, drugi sumnjaju u njegove motive, ističući da bi mogao biti pod utjecajem stranačkih interesa. Ipak, bez obzira na političke razlike, važno je prepoznati da su ove optužbe ozbiljne i da zaslužuju pažnju. “Ako se ništa ne promijeni, bojim se da ćemo se suočiti s još većim problemima unutar Vijeća ministara i drugih državnih institucija”, upozorava Helez. On poziva sve političke stranke da se okrenu ka rješenjima koja će omogućiti ravnopravan pristup zapošljavanju, a ne samo da se fokusiraju na vlastite interese.
Poruka koju Helez šalje je jasna: nema više tolerancije prema diskriminaciji na osnovu etničke pripadnosti. On smatra da bi nadležni trebali preuzeti odgovornost i osigurati pravedan pristup svim građanima prilikom zapošljavanja. “Naša politika nije blokada, već borba za ravnopravan pristup”, zaključuje Helez, pozivajući sve relevantne institucije da preispitaju svoje postupke u vezi sa zapošljavanjem. Ova izjava ne samo da reflektuje njegovu ličnu posvećenost, već i potrebu za kolektivnim djelovanjem svih aktera u društvu kako bi se stvorila okolina u kojoj svaki građanin može ostvariti svoja prava.
Kako se situacija razvija, tako se i očekivanja građana povećavaju. Mnogi Bošnjaci se nadaju da će se u narednom periodu dostojanstveno i ravnopravno uključiti u državne službe. U tom smislu, važno je da svi akteri, uključujući političare, institucije i javnost, preuzmu odgovornost i rade na stvaranju pravednijeg sistema zapošljavanja koji ne favorizuje bilo koju etničku grupu. Takođe, značajno je da se stvore mehanizmi za praćenje i evaluaciju procesa zapošljavanja, kako bi se osiguralo da svi građani imaju jednake šanse.
U budućnosti, može se očekivati da će se ova tema dodatno razvijati, a mogućnosti za unapređenje sistema zapošljavanja zavise od spremnosti vlasti da se suoče s izazovima koji postoje. Ako se uvažavaju stavovi i problemi svih građana, Bosna i Hercegovina može postati primjer uspješnog multietničkog društva. Vrijeme je da se svi zajedno bore za sistem koji će biti pravedan, pošten i otvoren za sve, bez obzira na etničku pripadnost.
