Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez, ponovo je na meti visokih zvaničnika iz SNSD-a, nakon što je iznio izjavu koja se odnosi na namjensku industriju u Bosni i Hercegovini, izazivajući snažnu reakciju svojih političkih protivnika. Naime, Helez je komentirao ključne aspekte vezane uz sigurnost i odbranu zemlje, govoreći o potrebi da se spriječi ponavljanje genocida poput onog u Srebrenici. U njegovoj izjavi spominje se i uloga namjenske industrije koja, prema njegovim riječima, ima značajnu ulogu u odvraćanju separatističkih težnji koje potiču od Milorada Dodika i njegovih saveznika.
Njegove riječi izazvale su burne reakcije, posebno od strane Radovana Kovačevića, delegata u Domu naroda PSBiH, i njegovog zamjenika Aleksandra Goganovića, koji su obojica bliski Miloradu Dodiku. Kovačević je bio oštar u svom odgovoru, tvrdeći da Helez svojim izjavama daje prostor za još veće podjele unutar zemlje. Na društvenim mrežama, Kovačević je napisao: “Kud ćeš veće ‘ne daj Bože’ od Zukana Heleza?! Bože me sačuvaj.” Ove riječi odražavaju duboko neslaganje s ministrom, ali i njegovu percepciju da Helez nije sposoban za odgovorne političke funkcije.
Goganović je također uputio kritike na Helezovu adresu, dodajući da je ministar “umislio da je veliki bošnjački lider”, te da konstantno širi laži o Republici Srpskoj i njenom predsjedniku Miloradu Dodiku, kao i o Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije. U svom medijskom nastupu, Goganović je otišao još dalje, tvrdeći da bi Helez u “normalnim zemljama” bio previše nebitan da bi obnašao bilo kakvu političku funkciju, čak i onu predsjednika mjesne zajednice. “Treba da se probudi iz tog, po njega, mučnog sna i shvati da je potpuno nebitan,” rekao je Goganović. Ove tvrdnje ukazuju na duboko neslaganje i političku distancu između članova SNSD-a i Zukana Heleza, koji je, prema njihovom mišljenju, izgubio bilo kakav kredibilitet na političkoj sceni.
U svom nastupu, Goganović je također naglasio da je podnio krivične prijave protiv Heleza, zbog, kako tvrdi, njegovih neistinitih izjava i štetnog djelovanja po stabilnost zemlje. Kroz sve ove izjave, jasno je da je politička situacija između SNSD-a i Zukana Heleza napeta, a daljnji sukobi između ove dvije strane izgledaju neizbježni.
Helez, s druge strane, nije odustao od svojih stavova. On je, komentirajući namjensku industriju, rekao da je ona ključna za održavanje sigurnosti u BiH, jer može djelovati kao sredstvo odvraćanja od separatističkih težnji koje provode političari poput Dodika. Prema njegovim riječima, dio vojne proizvodnje je namijenjen izvozu, dok se neki dijelovi ostavljaju za “ne daj Bože” scenarije, gdje BiH treba biti spremna za najgore.
Na temelju svega što je izrečeno, jasno je da se politička dinamika u BiH ponovo usmjerava prema etničkim i političkim podjelama. Iako se Helez zalaže za odbranu BiH i njenu suverenost, kritike koje dolaze od strane SNSD-a i drugih političkih aktera ukazuju na rastuće napetosti između različitih političkih blokova u zemlji. Ova situacija stvara dodatnu nesigurnost za budućnost BiH, jer političari i stranke, umjesto da rade na pomirenju i stabilizaciji, nastavljaju s razdvajanjem i stvaranjem dubokih političkih jazova.
Ovaj konflikt također stavlja na test sposobnost institucija BiH da se nose s takvim izazovima. Ako se politička polarizacija nastavi, pitanje je hoće li BiH uspjeti sačuvati jedinstvo i mir koji su joj potrebni za napredak. Bez jasne reakcije nadležnih tijela, poput Tužiteljstva i Ombudsmena, postoji rizik od daljnje eskalacije sukoba na političkoj sceni, što može dodatno zakomplicirati situaciju u zemlji.
Ova situacija također postavlja pitanje o odgovornosti političara i institucija koje su zadužene za zaštitu ljudskih prava i očuvanje socijalne kohezije. S obzirom na ozbiljnost izjava i njihov potencijal za poticanje mržnje i podjela, važno je da se institucije što hitnije pozabave ovakvim govorima i djelovanjima. Ako se ovakvi slučajevi ne sankcioniraju, može se stvoriti opasni presedan koji bi mogao potaknuti daljnje napade na etničke zajednice i dovesti do povećanja političkog nasilja. Za dugoročnu stabilnost BiH, ključno je da se političke stranke suzdrže od radikalizacije i usmjere na izgradnju dialoga i međusobnog povjerenja, a ne na eskalaciju sukoba.
