Presuda o poništenju kupoprodajnog ugovora u Mostaru: Šta to znači za državu BiH?
U nedavnoj presudi, Općinski sud u Mostaru donio je odluku koja će imati dalekosežne posljedice za upravljanje državnom imovinom u Bosni i Hercegovini. Naime, sud je poništio kupoprodajni ugovor iz 2006. godine između Ministarstva privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) i poduzetnika Nike Marušića, čime se državi vraća 134 hektara šumskog i poljoprivrednog zemljišta u području Kruševo, Pijesci i Gubavica. Ova presuda, koju je izrekla sutkinja Šejla Gušić 13. novembra 2025. godine, otvara brojna pitanja o zakonitosti poslovanja s državnom imovinom i odgovornosti institucija.
Zakonski okvir i pozadina presude
U presudi je navedeno da su ugovor i sve uknjižbe vlasništva proizašle iz tog ugovora ništavni po zakonu, jer se radi o raspolaganju državnom imovinom, što je zakonom zabranjeno. Sud se pozvao na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, kao i na nekoliko presuda Ustavnog suda BiH. Prema ovom zakonu, rijeke, šume i šumska zemljišta predstavljaju državnu imovinu, a svaki pravni instrument kojim se takvom imovinom raspolagalo je ništavan. Ovo je ključno jer jasno ukazuje na to da su svi postupci koji su vođeni bez poštovanja zakonskih okvira nevaljani.
U ovom slučaju, HNK i Niko Marušić su dužni solidarno platiti troškove postupka u iznosu od 5.568 KM. Presuda omogućava državi BiH da vrati zemljište koje se procjenjuje na između 10 i 30 miliona KM, prema aktuelnim tržišnim cijenama. Ova odluka dolazi nakon duge pravne borbe koja je započela tek 2023. godine, kada je pravobranitelj Ismet Velić podnio tužbu. Ovaj slučaj ne samo da ukazuje na važnost zakonitosti u poslovanju, već i na potrebu za jačanjem pravnog sistema u Bosni i Hercegovini kako bi se slične situacije spriječile u budućnosti.
Izazovi i posljedice za institucije
Ova presuda također otvara pitanje odgovornosti institucija koje su učestvovale u nelegalnom raspolaganju državnom imovinom. Nakon prodaje zemljišta 2006. godine, postupak utvrđivanja ništavosti ugovora pokrenut je tek nakon skoro dvije decenije, što ukazuje na moguće propuste u radu nadležnih tijela. S obzirom na to da je prethodna tužba povučena zbog navodnog mišljenja Komisije za državnu imovinu, postavlja se pitanje koliko su uistinu institucije djelovale u najboljem interesu građana i države. U tom kontekstu, važno je provesti temeljne reforme kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost u upravljanju državnom imovinom.
Politička dimenzija i moguće posljedice
Politički kontekst ove presude također je značajan. U trenutku kada su se zemlja i njeni resursi rasprodavali, mještani su ukazivali na to da je pravi cilj kupovine zemljišta bila njegova prenamjena u građevinsko, a ne poljoprivredna proizvodnja. Ovo stvara dodatni pritisak na vlasti da preispitaju ranije odluke i postupke koji su omogućili ovakvo raspolaganje resursima. Ako se presuda potvrdi na višim instancama, mogla bi postati presedan koji će utjecati na buduće transakcije s državnom imovinom. Uz to, ovakve odluke mogu potaknuti građane na aktivnije sudjelovanje u procesima donošenja odluka, stvarajući tako jaču demokraciju u zemlji.
Identitet i poslovni potezi Nike Marušića
Niko Marušić, mostarski poduzetnik, poznat je po svojim poslovnim projektima koji se često povezuju s poljoprivrednim zemljištem i vinogradarstvom. Njegova kompanija, Marinada, nedavno je otvorila tvornicu za preradu povrća u Kruševu. Međutim, njegova poslovna praksa i način na koji je došao do zemljišta izazivaju sumnju i postavljaju pitanja o zakonitosti i etici poslovanja u regionu. Tužilaštvo HNK-a već istražuje zloupotrebu položaja vezano uz izgradnju tvornice, što dodatno ukazuje na složenost situacije. Ova situacija izaziva zabrinutost među građanima, koji se pitaju hoće li se njihovi resursi i dalje zloupotrebljavati u korist pojedinaca, ili će se konačno uvesti red u upravljanje državnom imovinom.
Budućnost državne imovine i zakonitost
Ova presuda bi mogla označiti prekretnicu u upravljanju državnom imovinom u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se potvrdi na višim sudovima, otvorit će se vrata za dodatne pravne akcije protiv onih koji su zloupotrebljavali svoj položaj i odgovornost. Također, mogla bi uspostaviti standarde koji će definirati način na koji se upravlja i raspolaganje državnim resursima u budućnosti. Očekivanja građana su visoka, a mnogi se nadaju da će ova presuda donijeti dugoročne promjene koje će spriječiti slične zloupotrebe u budućnosti.
U svakom slučaju, građani Bosne i Hercegovine s nestrpljenjem očekuju nastavak ovog slučaja, koji bi mogao donijeti ne samo pravdu u ovom konkretnom slučaju, već i značajne promjene u načinu na koji se upravlja državnom imovinom u cijeloj zemlji. Ova odluka može poslužiti kao temelj za izgradnju povjerenja građana u institucije, te podržati napore ka transparentnijem i odgovornijem upravljanju prirodnim resursima.
