Marta Kos poslala oštru poruku Srbiji: „O dostojanstvu žrtava genocida nema pregovora“
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos uputila je iz Evropskog parlamenta jednu od najoštrijih poruka upućenih zvaničnom Beogradu posljednjih mjeseci, nakon što je u javnosti izazvala burne reakcije sahrana ratnog zločinca Ratka Mladića i prisustvo pojedinih predstavnika institucija Srbije tom događaju.
Njene riječi nisu bile diplomatski ublažene niti ostavljene u zoni općih mjesta: poručila je da glorifikacija osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida i prekrajanje historije nisu kompatibilni s temeljnim vrijednostima Evropske unije.
U raspravi u Evropskom parlamentu, koja je bila posvećena upravo sahrani Ratka Mladića i širem problemu veličanja ratnih zločina u Srbiji i dijelu regiona, Kos je naglasila da se evropski put ne može graditi na selektivnom odnosu prema prošlosti.
Prema njenim riječima, država koja želi biti dio Evropske unije ne može istovremeno slati poruke o reformama, a tolerisati ili čak podsticati javno veličanje osobe pravosnažno osuđene za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Posebno je oštro reagirala na činjenicu da su na sahrani, prema navodima i snimcima koji su obišli javnost, prisustvovali srbijanski ministri, državni zvaničnici, predstavnici vojske te političari iz Republike Srpske. Takve slike, kako je poručila, ne šalju poruku pijeteta, nego duboko uznemiruju javnost u regiji i Evropi.
Iako ceremonija nije formalno proglašena državnom sahranom, sama prisutnost ljudi iz državnog aparata i vojnog vrha dala je cijelom događaju institucionalnu težinu koju mnogi nisu mogli ni htjeli ignorisati.
Kos je podsjetila da je prošle godine boravila u Srebrenici i prisustvovala ukopu još sedam identifikovanih žrtava genocida, naglašavajući da je upravo to iskustvo jedan od razloga zbog kojih smatra da nema prostora za relativizaciju zločina. Mnoge porodice još uvijek traže posmrtne ostatke svojih najbližih, a desetine godina nakon rata i dalje čekaju na istinu, identifikaciju i mjesto na kojem će moći dostojanstveno proučiti Fatihu i položiti cvijet.
U takvom kontekstu, rekla je, svako predstavljanje ratnih zločinaca kao junaka predstavlja dodatnu povredu za preživjele i porodice žrtava.
Evropska unija i granice političkog licemjerja
U svom izlaganju Marta Kos je jasno dala do znanja da se od Srbije kao kandidata za članstvo u EU očekuje više od formalnog usklađivanja s evropskim pravilima. Suočavanje s prošlošću, poštovanje presuda međunarodnih i domaćih sudova, te uvažavanje žrtava, prema njenim riječima, nisu dodatni politički zahtjevi već osnovni civilizacijski standard.
Podsjetila je da je Srbija podnošenjem zahtjeva za članstvo prihvatila i obavezu da gradi društvo zasnovano na demokratskim vrijednostima, vladavini prava i kulturi odgovornosti.
Posebno je naglasila da se o dostojanstvu žrtava genocida ne može pregovarati. Ta rečenica odjeknula je snažno jer dolazi u trenutku kada se u regionu i dalje vode političke bitke oko interpretacije ratnih događaja iz devedesetih. U takvim sporovima često se pokušava izjednačiti krivica, ublažiti odgovornost ili prikazati pravosnažno osuđene zločince kao ljude koji su navodno branili narod.
Kos je, međutim, poručila da evropske institucije ne mogu prihvatiti takvu logiku, jer bi to značilo odustajanje od temelja na kojima je sama Unija izgrađena nakon Drugog svjetskog rata.
Njena izjava došla je i kao podsjetnik da je negiranje genocida u Srebrenici pravno i moralno neprihvatljivo. Sudske presude međunarodnih sudova, uključujući i one koje se odnose na Ratka Mladića, nisu pitanje političkog ukusa nego utvrđene činjenice. Zato je, istaknula je, posebno uznemirujuće kada se javne institucije ili njihove istaknute figure dovode u vezu s veličanjem takvih osoba.
To nije samo problem prošlosti, nego i pitanje budućnosti, jer društva koja ne priznaju istinu teže grade povjerenje sa susjedima i vlastitim građanima.
Poruka nije protiv Srbije, nego protiv politike veličanja zločina
Ipak, Kos je pažljivo pravila razliku između vlasti Srbije i njenih građana. Istakla je da joj se javlja veliki broj ljudi iz Srbije koji ne žele da njihova država bude prepoznata po negiranju genocida i slavljenju ratnih zločinaca. Prema njenim riječima, postoje mnogi građani koji žele slobodnu, demokratsku i evropsku Srbiju, ali su često zasjenjeni političkim narativima koji održavaju tenzije i podjele.
Time je komesarka poslala važnu poruku da kritika vlasti ne znači neprijateljstvo prema narodu.
U tom tonu je i objasnila da prijateljstvo prema Srbiji ne znači šutnju. Naprotiv, pravo prijateljstvo podrazumijeva da se jasno kaže kada vlasti prelaze crvene linije. A jedna od tih linija jeste, kako je naglasila, dostojanstvo žrtava genocida i drugih ratnih zločina. To je pitanje koje se ne smije pretvarati u predmet političke trgovine, niti koristiti za unutrašnju mobilizaciju biračkog tijela.
Ako postoji stvarni evropski put, onda on mora počivati na spremnosti da se priznaju činjenice i poštuje bol drugih.
Ovakav stav dodatno dobija na težini u trenutku kada se u dijelu javnosti u Srbiji i dalje vode kampanje koje relativiziraju zločine iz devedesetih. U takvoj atmosferi, svaki simbolički potez institucija postaje važan. Zato prisustvo zvaničnika na sahrani Ratka Mladića nije doživljeno samo kao protokolarni čin, nego kao politička poruka koja snažno odjekuje i izvan granica Srbije.
Za mnoge posmatrače, upravo je to dokaz da se u dijelu elite i dalje ne želi napraviti jasan raskid s politikama koje su region odvele u rat.
Stier traži strožiji odnos Evropske unije
Tokom iste rasprave oglasio se i hrvatski zastupnik Davor Ivo Stier, koji je ocijenio da je dosadašnji pristup Evropske unije prema vlastima Srbije bio suviše blag i nedovoljno učinkovit. Prema njegovom mišljenju, evropske institucije ne bi smjele ostati pasivne kada se u jednoj zemlji kandidatkinji otvoreno veliča osuđeni ratni zločinac.
Stier je poručio da se evropski novac i politička podrška ne bi smjeli koristiti kao sredstvo za održavanje politike koja se ne distancira dovoljno od nasljeđa Slobodana Miloševića.
Ipak, i on je naglasio da građanima Srbije treba ostaviti evropsku perspektivu. To znači da pritisak ne bi trebalo usmjeravati prema stanovništvu, nego prema političkim strukturama koje šalju pogrešne poruke. Ovakva nijansirana poruka važna je jer pokazuje da se u evropskim institucijama sve više prepoznaje potreba za razlikovanjem između društva i vlasti. Građani, posebno mladi, ne smiju biti taoci političkih elita koje žive od prošlosti i konflikta.
Rasprava u Evropskom parlamentu neće sama po sebi promijeniti tok pregovora Srbije s Evropskom unijom, ali jeste značajan signal. Pokazuje da dio evropskih zvaničnika više ne želi zatvarati oči pred kontradikcijama između onoga što vlasti u Beogradu govore u Bruxellesu i onoga što se dešava pred domaćom javnošću.
Evropski put, ako želi biti ozbiljan, ne može počivati na dvostrukim standardima, niti na uvjerenju da će se odgovornost za prošlost moći trajno gurati pod tepih.
Na kraju, poruka koja se iz ove debate jasno čuje jeste da pomirenje na Balkanu nije moguće bez istine. To ne znači kolektivnu osudu naroda, nego prihvatanje činjenica, poštovanje sudskih presuda i ljudsko saosjećanje prema onima koji su izgubili članove porodice, domove i dostojanstvo. Dok god se osuđeni ratni zločinci predstavljaju kao heroji, a žrtve prešućuju ili relativiziraju, region će ostati zarobljen u istim sukobima interpretacija.
Upravo zato je nastup Marte Kos u Evropskom parlamentu bio više od političke izjave: bio je podsjetnik da bez istine nema ni stvarnog evropskog puta, ni trajnog mira.
Izvor: N1 BiH
Napomena: U pripremi teksta i pojedinih ilustracija korišteni su AI alati. Sadržaj je urednički pregledan i provjeren prije objave.
