Povećanje plata državnih službenika u Federaciji BiH za 2026. godinu
U novom sporazumu koji su potpisali Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika, definisana su nova pravila za obračun plata za fiskalnu 2026. godinu. Ovaj sporazum označava značajan korak naprijed u regulaciji plata u javnom sektoru, a očekivanja su da će povećanje osnovice i bodova u velikoj mjeri uticati na primanja najviših federalnih zvaničnika. U ovom kontekstu, važno je razumjeti kako će ova promjena uticati na svakodnevni život građana, te na rad državnih institucija koje osiguravaju osnovne usluge.
Osnovica za obračun plata određena je na 540 KM, uz bod od 1,00. Obračun plata će se vršiti u skladu sa Zakonom o izvršavanju Budžeta Federacije BiH i važećim zakonima koji regulišu oblast plata i naknada. Ovakvo povećanje plata dolazi u trenutku kada je potrebno osigurati adekvatne uslove za rad državnih službenika, koji često obavljaju ključne funkcije u društvenom sistemu. Uloga ovih službenika je neprocjenjiva, jer oni doprinose efikasnosti i transparentnosti rada vlasti, a adekvatna primanja su ključna za njihovu motivaciju i profesionalizam.
Koeficijenti i nova primanja
Među najvišim federalnim zvaničnicima, predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara, se ističe sa koeficijentom od 10,00. To će značiti da će njena osnovna plata u 2026. godini iznositi 5.400 KM, što je povećanje od 600 KM u odnosu na 2025. godinu, kada je primala 4.800 KM. Ovakav rast plata može se smatrati važnim korakom u poboljšanju materijalnog položaja najviših državnih službenika, ali i signal da se ozbiljno razmišlja o valorizaciji njihovog rada. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da su visoke plate za zvaničnike često predmet rasprave između građana i vlasti, gdje se očekuje da se rezultati njihove upotrebe odraze na poboljšanje kvaliteta života u zajednici.
Premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, kao i potpredsjednici Igor Stojanović i Refik Lendo, imaju koeficijent 9,80, što znači da će njihova plata iznositi 5.292 KM. Tokom 2025. godine, njihova primanja iznosila su 4.704 KM. Ova povećanja ne dolaze samo slučajno; ona su rezultat dugotrajnih pregovora i nastojanja da se poboljša životni standard državnih službenika. U tom smislu, osnažena primanja trebala bi poboljšati moral i motivaciju zaposlenih kako bi se postigla veća efikasnost u radu.
Uticaj na ostatak javnog sektora
Zamjenici premijera, Vojin Mijatović i Toni Kraljević, kao i predsjedavajući oba doma Parlamenta BiH, Dragan Mioković i Tomislav Martinović, imaju koeficijent 9,50. Njihova osnovna plata u 2026. godini iznosit će 5.130 KM, što je povećanje od 570 KM u odnosu na prethodnu godinu. Ova povećanja su važna jer oni igraju ključne uloge u donošenju odluka koje se tiču svih građana. Naime, donošenje odluka u vezi s politikama koje utiču na različite aspekte života, od obrazovanja do zdravstva, zavisi od sposobnosti državnih službenika da efikasno obavljaju svoj posao.
Ministri u Vladi Federacije imaju koeficijent 9,00, što će rezultirati platom od 4.860 KM u 2026. godini. Ova cifra je također značajna s obzirom na to da se plate moraju uskladiti s troškovima života i potrebama zaposlenih. Važno je naglasiti da se navedeni iznosi odnose isključivo na osnovne plate, bez dodataka koji uključuju minuli rad, topli obrok, prevoz i druge zakonom predviđene naknade. Ove dodatne naknade su često krucijalne za konačni iznos koji zaposleni zapravo primi, a koje su od suštinskog značaja za održavanje životnog standarda.
Reakcije sindikata i budućnost socijalnog dijaloga
Nakon potpisivanja sporazuma, iz sindikata su izjavili da potpisivanje ovog Sporazuma nastavlja socijalni dijalog između Vlade Federacije BiH i reprezentativnog sindikata. Cilj je unapređenje materijalnog položaja zaposlenih u organima vlasti i osiguranja stabilnog sistema obračuna plata u narednom periodu. Ova izjava pokazuje posvećenost obje strane da se nastavi raditi na poboljšanju uslova rada i standarda zaposlenih. U ovom kontekstu, važno je naglasiti da socijalni dijalog nije samo formalnost, već ključno sredstvo za postizanje održivih rješenja koja odgovaraju potrebama svih strana.
U kontekstu svih ovih promjena, važno je pratiti kako će se implementacija ovog sporazuma odraziti na rad državnih institucija. Također, građani će s nestrpljenjem očekivati rezultate ovih reformi, a posebno kako će se poboljšati kvalitet usluga koje dobijaju od svojih državnih službenika. Ovaj sporazum može poslužiti kao model za buduće pregovore o platama i uslovima rada u javnom sektoru, što dodatno naglašava njegov značaj. U konačnici, uspješna realizacija ovih mjera može doprinijeti jačanju povjerenja građana u institucije, što je ključno za stabilnost i prosperitet društva u cjelini.
