Islam pretekao kršćanstvo u bečkim školama: Novi podaci izazvali žestoke reakcije

📊 Novi podaci o učenicima u Beču (školska 2024/25)

Prema izvještaju Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), islam je postao najzastupljenija vjerska pripadnost među učenicima u bečkim javnim školama.

Od ukupno 112.600 učenika u obveznim školama (osnovne, srednje, specijalne i strukovne), struktura izgleda ovako:

• 41,2 % muslimanske vjere

• 34,5 % kršćanske vjere, od čega:

  • 17,5 % rimokatolici

  • 14,5 % pravoslavci

  • 1,7 % evangelički

• 23 % bez ikakve vjerske pripadnosti

• 

🏫 Razlike između osnovnih i srednjih škola

• Srednje i strukovne škole: gotovo polovina učenika (49 %) su muslimani, dok kršćani čine tek oko trećine (31–33 %).

• Osnovne škole: stanje je nešto izjednačenije – 37,7 % muslimana, 32,1 % kršćana, 26,2 % djece bez vjere.

Ovi podaci pokazuju da je u višim razredima trend još izraženiji, što ukazuje na rast udjela muslimanskog stanovništva u mlađim generacijama.

🌍 Migrantsko porijeklo učenika

Beč je danas grad u kojem većina mladih ima migrantsko porijeklo:

• 54,2 % djece i mladih potiče iz migrantskih porodica.

• Jedna trećina rođena je izvan Austrije (prva generacija).

• Dvije trećine rođeni su u Austriji, ali im roditelji dolaze iz inostranstva (druga generacija).

• Najbrojnije grupe su: Sirijci, Ukrajinci i Nijemci, dok su ranije dominirali Turci i bivša Jugoslavija.

🗣️ Jezik kod kuće

• Gotovo polovina (49 %) djece u Beču ne govori njemački kao glavni jezik kod kuće.

• U nekim četvrtima, poput Favoritena, taj procenat je ekstremno visok i dostiže 72 %.

• To znači da veliki broj djece u školu dolazi s ograničenim znanjem jezika, što predstavlja izazov za nastavu, ali i za proces integracije.

📌 Šire posljedice i rasprave

Ovi podaci izazvali su snažnu raspravu u austrijskoj javnosti, posebno jer se Beč demografski sve više mijenja:

1. Integracija

   • Pitanje je koliko će austrijski obrazovni sistem uspjeti integrisati djecu čiji prvi jezik nije njemački.

   • Ako se ne osiguraju dodatni programi, moglo bi doći do stvaranja paralelnih društava.

2. Obrazovna politika

   • Nastavnici već sada izvještavaju da je sve teže održati nastavu u razredima gdje većina djece kod kuće ne govori njemački.

   • Postavlja se pitanje uvođenja obaveznih dodatnih kurseva jezika.

3. Identitet i društvo

   • Austrija je tradicionalno katolička zemlja, ali u glavnom gradu Beču sada su muslimani najbrojnija vjerska skupina među mladima.

   • To mijenja sliku grada i otvara pitanja o budućem kulturnom i društvenom identitetu Beča.

4. Pozitivne strane

   • Migrantske zajednice donose raznolikost, novu energiju i radnu snagu.

   • Mladi s dvojezičnim znanjem mogu biti prednost na tržištu rada.

5. Izazovi

   • Rizik od segregacije i jačanja političkih tenzija.

   • Potreba za jačim programima koji će djeci omogućiti jednake šanse, bez obzira na porijeklo.

🔑 Zaključak

Beč je postao jedan od najmultikulturalnijih gradova Evrope, gdje je muslimanska zajednica sada brojčano ispred kršćanske među učenicima. Gotovo polovina djece ne govori njemački kao prvi jezik, a više od polovine ima migrantsko porijeklo.

To znači da će austrijska obrazovna i integracijska politika u narednim godinama biti presudna za očuvanje društvene kohezije, ali i za oblikovanje novog identiteta glavnog grada Austrije prenosi dijasporainfo.net