Odluka o poništavanju javnog konkursa za izbor entitetske izborne komisije RS
U okviru političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, naročito u entitetu Republika Srpska, nedavna odluka Komisije za izbor i imenovanje Narodne Skupštine Republike Srpske (NSRS) izazvala je veliku pažnju. Naime, 21. avgusta 2025. godine, ova komisija donijela je odluku o poništavanju javnog konkursa za izbor entitetske izborne komisije, koji je bio raspisan 17. juna iste godine. Ovaj korak uslijedio je nakon ranije odluke Ustavnog suda BiH, koji je već 10. jula poništio spomenuti konkurs.
Poništavanje konkursa predstavlja značajan trenutak u primjeni zakona i odluka Ustavnog suda, s obzirom na to da se u RS i dalje primjenjuje Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ovaj zakon, koji je izazvao brojne polemike i kritike, omogućava entitetskim vlastima da ne poštuju odluke najvišeg pravnog tijela u zemlji. Odluka Ustavnog suda BiH je, međutim, jasno ukazala da su Komisija i njen predsjednik Ilija Tamindžija postupili suprotno zakonu, što otvara pitanja o pravnoj odgovornosti i poštovanju ustavnih normi. Ovaj kontekst stvara dodatne napetosti među različitim političkim akterima u zemlji, što je posebno važno u trenutku kada je politička klima veoma krhka.
Pravni okvir i političke posljedice
Ustavni sud BiH postavlja osnovne principe pravne države i osigurava da se svi organi vlasti, uključujući i entitetske institucije, pridržavaju Ustava i zakona. Odluka o poništavanju konkursa ne samo da dovodi u pitanje legitimnost izbora, već i šire implicira na funkcioniranje demokratskog sistema u RS. Naime, izborna komisija igra ključnu ulogu u organizaciji i nadzoru izbora, a njeno nefunkcioniranje može rezultirati ozbiljnim narušavanjem izbornih prava građana. Primjerice, ukoliko se izborna komisija ne formira na pravilan način, to može dovesti do neregularnosti na budućim izborima, što dodatno destabilizuje političku situaciju.
Osim toga, postoje i političke posljedice koje slijede nakon ovakvih odluka. Stranke u RS, koje često ističu svoje opredjeljenje za održavanje političke stabilnosti, sada se suočavaju s izazovima koji dolaze iz pravnog sistema. Odbijanje da se poštuju odluke Ustavnog suda može dovesti do daljnjih tenzija između entitetskih vlasti i državnih institucija, što bi moglo imati dugoročne posljedice na političku klimu u zemlji. U tom kontekstu, važno je napomenuti da se ovakve situacije često koriste kao sredstvo političkog pritiska, kako unutar tako i izvan granica entiteta.
Reakcije javnosti i stručnjaka
Reakcije na ovu odluku su bile podijeljene. Mnogi građani i pravni stručnjaci su izrazili zabrinutost zbog mogućnosti da se ovakvim potezima kompromituje pravna sigurnost i povjerenje u izborne procese. Na društvenim mrežama, građani su komentirali kako se ovakvi postupci moraju hitno preispitati, kako bi se osiguralo da se prava svih građana poštuju. Stručnjaci za ustavno pravo naglašavaju potrebu za hitnim reformama koje bi osigurale da se odluke Ustavnog suda poštuju i implementiraju na svih nivoima vlasti. U svom javnom istupu, jedan od vodećih pravnih eksperata je istakao: “Ovo je trenutak kada se mora prekinuti praksa ignorisanja odluka Ustavnog suda, jer to dovodi do pravnog vakuuma koji koristi samo one koji žele destabilizovati sistem.”Uprkos postojanju zakonskih prepreka, važno je napomenuti da je Ustavni sud osigurao pravne mehanizme putem kojih se može zatražiti zaštita prava građana. Ovaj slučaj dodatno ukazuje na potrebu jačanja pravne države u BiH i nužnost usklađivanja entitetskih zakona s odredbama Ustava. Bez obzira na to što se neki politički akteri protive ovakvim odlukama, neophodno je raditi na jačanju povjerenja u pravne institucije. U toj borbi, ključnu ulogu igraju mediji, koji treba da informišu javnost o pravnim pravima i mogućnostima koje građani imaju u ovakvim situacijama.
