Bosna i Hercegovina trenutno prolazi kroz ozbiljnu političku krizu, koja je rezultat odluka i postupaka koje je poduzeo Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske. Nakon što je u prvostepenom postupku osuđen zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika, Dodik se našao u središtu ozbiljnih političkih potresa. Optužen je za omogućavanje zakona koji pokušavaju obustaviti provedbu presuda Ustavnog suda BiH i odluka Visokog predstavnika, čime su ugroženi temelji državnih institucija BiH. Kao reakcija na te odluke, Narodna skupština RS-a, pod Dodikovim vodstvom, donijela je set zakona koji onemogućuju rad ključnih državnih institucija, poput Tužilaštva BiH, Suda BiH, SIP-e, i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, na teritoriji RS-a.
Ovaj potez izazvao je ozbiljan politički i pravni sukob, jer se radi o presedanima koji mogu ugroziti suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine. Ukoliko se Dodikova krivica potvrdi u drugostepenom postupku, prijeti mu godina zatvora, uz mogućnost zabrane političkog djelovanja, što bi imalo dalekosežne posljedice za političku dinamiku u zemlji.
Za sve ove događaje, Dodik i drugi politički predstavnici RS-a okrivljuju Visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojeg optužuju za ilegalnu intervenciju u unutarnje zakonodavne procese BiH. Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz RS-a, poslala je pismo Vijeću sigurnosti UN-a putem Rusije, u kojem navodi da je Schmidtovo djelovanje nezakonito i da vodi BiH prema propasti. Dodik i njegovi saveznici smatraju da je Visoki predstavnik izvan svojih ovlasti, te tvrde da su njegove odluke u suprotnosti s međunarodnim pravom i da predstavljaju oblik političkog kolonijalizma.
U međuvremenu, Rusija se stavila na stranu RS-a, podržavajući njihov argument da je trenutni politički sustav u BiH zapravo oblik kolonijalnog upravljanja. Ruski diplomatski pritisak nastoji podržati pozicije Republike Srpske, dok međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Američke Države, Europsku uniju, i druge zemlje, pokazuje jasnu podršku teritorijalnoj cjelovitosti BiH i poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Visoki predstavnik Schmidt, kojeg Rusija nastoji diskreditirati, ima ključnu ulogu u nadgledanju implementacije civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma, koji je osigurao mir nakon rata u BiH.
U kontekstu tih međunarodnih reakcija, u Vijeću sigurnosti UN-a održane su neformalne konsultacije o situaciji u BiH, na kojima su zemlje poput Velike Britanije, Francuske, Grčke i Danske jasno osudile pokušaje Dodika i njegove politike. Iz tih izvora dolazi poruka međunarodne zajednice da je važno poštovati Dejtonski mirovni sporazum, jer su samo tako mogući dugoročni mir i stabilnost. Iz tih izjava jasno se da se naglašava važnost poštovanja odluka Visokog predstavnika, vladavine prava, te izbjegavanja političke retorike koja vodi ka podjelama i nestabilnostima u BiH.
Rusi, međutim, i dalje nastoje promicati svoj narativ, govoreći da bi BiH trebala biti odgovorna za rješavanje svojih unutarnjih pitanja, bez prekomjernog miješanja međunarodnih faktora. Iako su ruski stavovi naišli na otpor većine članica Vijeća sigurnosti, jasno je da se ruski utjecaj u BiH i dalje osjeća, a Dodik se povremeno koristi tim geopolitičkim savezima u pokušaju da ostvari svoje političke ciljeve.
Iz svega navedenog, postavlja se pitanje budućnosti političkih odnosa unutar BiH, s obzirom na to da trenutna situacija predstavlja ozbiljan izazov za unutarnju stabilnost i političku koheziju. Dodikovi potezi, ako se nastave, mogu dodatno podijeliti zemlju i ozbiljno ugroziti njezinu budućnost kao suverene države. Istovremeno, reakcije međunarodne zajednice sugeriraju da postoji snažna volja da se očuvaju postojeće institucije i spriječi bilo kakav oblik secesionizma.
Za Bosnu i Hercegovinu je ključno da očuva jedinstvo i stabilnost, i da ne podleže političkim provokacijama koje potiču podjele. Podrška međunarodne zajednice, ali i odgovornost domaćih političara, bit će presudni u narednim koracima ka izlasku iz ove političke krize. BiH ima priliku da, uz odgovorno djelovanje, prevlada trenutne izazove i nastavi put prema euroatlantskim integracijama, koje su ključne za njezinu budućnost.
U zaključku, iako trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini izgleda izazovno, postoji jasna podrška međunarodne zajednice u očuvanju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti zemlje. Međunarodna zajednica, zajedno s domaćim političarima koji su svjesni važnosti očuvanja stabilnosti, mora nastaviti raditi na izgradnji međusobnog povjerenja i dijaloga. Poštivanje institucija i pravnog okvira koji su uspostavljeni Dejtonskim mirovnim sporazumom ključno je za dugoročnu stabilnost i mir u BiH.
