Bivša kancelarka Njemačke Angela Merkel poziva na jedinstvo EU
Bivša kancelarka Njemačke, Angela Merkel, nedavno je iznijela snažan apel za jedinstvo unutar Evropske unije (EU), naglašavajući trenutne izazove s kojima se kontinent suočava. S obzirom na vijesti koje svakodnevno dolaze iz različitih dijelova svijeta, uključujući ratove, ekonomske krize i rastuće protekcionističke politike, posebno onih koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država pod vodstvom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, Merkel je istakla potrebu za reformama i zajedničkim djelovanjem svih članica EU. Ova situacija nas dovodi do ključnog pitanja: kako može EU opstati i prosperirati u vremenu globalnih turbulencija?
Tokom svog govora na simpoziju koji je organizirala Fondacija Konrad-Adenauer (KAS) u Berlinu, Merkel je iznijela svoja zapažanja o trenutnim geopolitičkim tenzijama, posebno u odnosu na Rusiju i Kinu. “Kada vidim kako se Evropa bori s različitim izazovima, pomislim da li jedna članica EU sama može ostvariti značajne rezultate”, izjavila je Merkel, naglašavajući time važnost kooperacije i kolektivnog pristupa unutar zajednice. U tom kontekstu, treba se prisjetiti koliko su zajedničke akcije, poput onih tokom pandemije COVID-19, pokazale snagu EU. U ovom slučaju, zajednički nabavke vakcina i saradnja među članicama doprinijeli su bržem rješavanju krize.
Merkel, koja je bila vođa Kršćansko-demokratske unije (CDU) i kancelarka Njemačke punih 16 godina, objasnila je da trenutna situacija zahtijeva brzo i učinkovito djelovanje EU. U kontekstu proslave 80. rođendana Hansa-Gerta Pötteringa, bivšeg predsjednika Evropskog parlamenta, ona je ukazala na značaj koji Evropa ima u globalnoj areni. “Svi smo, uključujući i Njemačku kao ekonomskog lidera, na otvorenom polju bez dovoljne podrške”, rekla je, ističući kako je jedinstvo ključno za prevazilaženje sadašnjih izazova. Ova izjava dolazi u vrijeme kada se EU suočava s pritiscima poput migracija, klimatskih promjena i ekonomskih nejednakosti, što dodatno naglašava potrebu za solidarnost i zajednički odgovor.
Jedna od glavnih tema njenog govora bila je reforma EU, gdje je naglasila važnost postizanja ravnoteže između regulacije i slobode tržišta. “Oni koji su danas odgovorni za vođenje politike moraju biti oprezni da ne pretjeraju ni s regulacijama ni s njihovim nedostatkom”, naglasila je Merkel. Ova izjava dolazi u trenutku kada se EU suočava s unutrašnjim tenzijama i razlikama među članicama, što dodatno otežava donošenje zajedničkih odluka. Primjerice, nesuglasice oko migracijske politike pokazale su koliko je važno imati jedinstven pristup, ali i koliko teško može biti usuglasiti interese različitih država članica.
Merkel je također istaknula problem nedostatka fleksibilnosti u donošenju odluka unutar EU. “Lisabonski ugovor, iako je značajan korak naprijed, ima svoje slabosti. Velike promjene zahtijevaju sazivanje Evropske konvencije, što može usporiti procese koji su potrebni za brzu reakciju na krizne situacije”, kazala je. Ovaj poziv na promjenu ukazuje na potrebu za modernizacijom institucija EU kako bi se brže i efikasnije odgovorilo na globalne izazove. U tom smislu, mnogi analitičari smatraju da bi EU trebala razmisliti o novim metodama donošenja odluka, kako bi se olakšalo suočavanje s brzim promjenama u međunarodnom okruženju.
Bivša kancelarka zaključila je svoj govor naglašavajući da su trenutni izazovi prilika za jačanje evropskog identiteta i zajedništva. “S obzirom na sve što se dešava oko nas, Evropa može postati jača i relevantnija nego ikad prije. Moramo se okupljati i raditi zajedno kako bismo osigurali bolju budućnost za sve nas”, poručila je Merkel. Ovaj optimizam i vizija za budućnost EU predstavljaju važan korak ka izgradnji zajedničkog odgovora na globalne izazove. Njena poruka podsjeća da, unatoč svim razlikama i izazovima, zajedništvo i saradnja ostaju temeljni principi koji bi trebali voditi evropsku politiku u narednim godinama.
