Slaven Raguž, zastupnik u Federalnom parlamentu BiH, iznio je kritike prema trenutnim ekonomskim politikama vlasti, posebno u vezi s načinom oporezivanja kladionica i komercijalnih banaka. Raguž je u intervjuu za N1 najavio da će pokrenuti inicijativu za uvođenje novog načina oporezivanja kladionica, temeljenog na njihovom prometu, slično sustavu koji se primjenjuje u mnogim zemljama EU. On smatra da je takav pristup pravedniji i efikasniji, jer bi omogućio da kladionice, koje ostvaruju velike prihode, doprinesu državnom budžetu na pravičan način.
Za Raguža je ključni problem to što je Federalna vlada zanemarila određene sektore, poput komercijalnih banaka i kladionica, dok istovremeno povećava porezne obveze za realni sektor. To je, prema njegovom mišljenju, znak nedostatka ekonomske vizije i opasnog usmjerenja politike. Upozorava da se u trenutnim ekonomskim uvjetima opterećuje upravo onaj sektor koji redovno izmiruje svoje obveze, dok drugi, poput banaka, prolaze gotovo neopaženo.
Raguž smatra da su kladionice, koje su u 2023. godini ostvarile promet od 1,7 milijardi maraka, godinama bile izvan fokusa kada je riječ o oporezivanju. On tvrdi da bi bilo pravedno uvesti porez na promet za kladionice, ali zadržati porez na dobit od 10%. Takav potez, prema njegovom mišljenju, ne bi opteretio ni banke ni realni sektor, a mogao bi donijeti značajan prihod u proračun. Raguž ističe kako bi to bio način da se smanji ekonomska nejednakost, jer kladionice i slične institucije trenutno uživaju povlastice koje se ne opravdavaju u odnosu na njihov prihod.
Kritika je usmjerena i prema načinu na koji je upravljanje budžetom postavljeno. Raguž smatra da je trenutni proračun, koji izdvaja 440 miliona maraka za plate u javnom sektoru, indikativan za stranačku politiku koja previđa ekonomske realnosti. Uočen je značajan rast plata u javnom sektoru, s povećanjem od 70% u posljednjih pet godina, dok broj građana koji napuštaju BiH raste, a proizvodnja opada. Za Raguža, ovo je jasna ilustracija pogrešnog pristupa ekonomskoj politici, gdje se novac ulaže u sektor koji nije produktivan, dok se zanemaruju sektori koji mogu podupirati održiv ekonomski rast.
Raguž također ističe da je jedan od glavnih problema u zaduživanju države. Naime, više od 1,3 milijarde maraka bit će izdvojeno za otplatu duga, dok se iznos zaduženja planira povećati za dodatnih 586 miliona maraka. Pitanje koje Raguž postavlja jest na što će se točno trošiti taj novac i kako će se realizirati kreditne obveze. Smatra da postoji nejasnoća u vezi s transparentnošću trošenja tih sredstava, te da bi kreditiranje za investicije i infrastrukturu moglo biti korisno za zapošljavanje, ali samo ako se sredstva koriste na namjenski i transparentan način.
U zaključku, Raguž poziva na bolje upravljanje financijama u BiH, s naglaskom na pravednije oporezivanje kladionica i komercijalnih banaka. Smatra da bi uvođenje oporezivanja na temelju prometa za kladionice i smanjenje privilegija za banke omogućilo veću ekonomsku stabilnost, a realnom sektoru olakšalo poslovanje. Također, upozorava na netransparentno trošenje kreditnih sredstava, što samo produbljuje krizu u kojoj se BiH trenutno nalazi. Za Raguža, politika mora biti usmjerena ka održivom rastu i razvoju, a ne na kratkoročne stranačke ciljeve koji ugrožavaju budućnost zemlje.
Raguž također upozorava na dugoročne posljedice koje bi mogao imati trenutni pristup upravljanju državnim financijama, osobito ako se nastavi s praksom neodgovornog zaduživanja i ignoriranja sektora koji donose stvarnu vrijednost. Prema njegovom mišljenju, potrebna je dublja strukturna reforma koja bi obuhvatila racionalizaciju troškova u javnoj upravi, bolju distribuciju resursa i poticanje privatnog sektora, što bi omogućilo održiviji razvoj. Smatra da bi jačanje proizvodnje, poduzetništva i inovacija trebalo biti u središtu ekonomske politike, umjesto stalnog oslanjanja na zaduživanje, koje samo odgađa rješavanje stvarnih problema. Raguž također ističe da je ključno da vlasti prestanu ignorirati kritike i prepoznaju značaj fiskalne discipline te potrebu za transparentnim poslovanjem, posebno kada je riječ o velikim projektima i kreditnim obvezama. Samo tako, tvrdi, BiH može izaći iz trenutne ekonomske stagnacije i osigurati bolje uvjete za buduće generacije.