Sirija: Godina nakon svrgavanja Bašara al-Asada
Na prvu godišnjicu svrgavanja sirijskog diktatora Bašara al-Asada, Sirija se nalazi na prekretnici koja će oblikovati njen politički i društveni pejzaž za naredne decenije. Dok se u nekim aspektima, posebno u vanjskoj politici, može primijetiti napredak, svakodnevni život običnih Sirijaca i dalje je ispunjen neizvjesnošću i teškoćama. Osmi decembar 2024. godine označava važan datum u modernoj historiji Sirije, kada je režim al-Asada konačno srušen, što je otvorilo vrata novim političkim strukturama.
Porodica Asad je više od pet decenija dominirala sirijskom političkom scenom, počevši od Hafiza al-Asada koji je na vlast došao 1971. godine, a zatim je njegov sin Bašar preuzeo vlast 2000. godine. Njihova autoritarna vladavina dovela je do masovnog ustanka 2011. godine, što je rezultiralo građanskim ratom koji je razorio zemlju. Ipak, situacija se promijenila 8. decembra 2024. kada je pobunjenička grupa Hajat Tahrir al-Šam (HTS) zabilježila munjevit napad na režim, što je dovelo do sloma vlasti uz minimalan otpor.
Sigurnosna situacija i prisutnost nasilja
Nakon svrgavanja Asada, sigurno je reći da je prisutnost nasilja u zemlji značajno smanjena. Helikopteri koji su nekoć bacali eksplozivne bačve i ruski udari na civilne objekte više nisu svakodnevica. Ipak, prema izvještaju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Sirija se i dalje suočava s fragmentiranim sigurnosnim pejzažem. Glavni grad, Damask, postaje sve tiši, ali oružani sukobi između snaga nove vlade i raznih frakcija, posebno u regijama s etničkim manjinama kao što su Kurdi i Druzi, i dalje su prisutni.
Uz to, bivši članovi režima ostali su aktivni, često u ilegali, što dodatno komplikuje situaciju. Postoji i rastuća zabrinutost oko moguće jačanja militantnih grupa poput Islamske države, koje koriste trenutne sigurnosne rupe za svoj povratak. Agencija EU-a za azil ukazuje na to da nova vlast još uvijek ne kontroliše cijeli teritorij, što rezultira incidentima bezvlašća i kriminala, a organizacije za ljudska prava ističu potrebu za tranzicijskom pravdom kako bi se razotkrili zločini bivšeg režima.
Političke reforme: Novi izbori i ustavni dijalog
Na početku godine održani su prvi parlamentarni izbori od svrgavanja Asada, a iako su bili djelimično slobodni, izazvali su brojne polemike. Ahmed al-Šara, vođa HTS-a, nastavlja obnašati dužnost predsjednika do formiranja novog ustava. Proces pisanja ustava i vođenje nacionalnog dijaloga o budućem političkom sistemu još uvijek su u toku, ali duboka neslaganja između privremene vlade i raznih društvenih grupa otežavaju napredak.
Kritičari su zabrinuti zbog koncentracije moći u rukama al-Šare, dok analitičari upozoravaju da još uvijek ne možemo govoriti o pravoj demokratizaciji. U novembru je Patricia Karam iz Arapskog centra u Washingtonu naglasila da se Sirija nalazi na raskrsnici, s mogućnošću da pređe na participativno upravljanje ili se vrati autoritarizmu. Ove političke promjene su ključne, ali njihova održivost ovisi o sposobnosti nove vlasti da izgradi inkluzivniji sistem upravljanja.
Međunarodni odnosi i povratak raseljenih
Na međunarodnoj sceni, Sirija doživljava značajan preokret. Ambasade se ponovo otvaraju, a sirijski zvaničnici, uključujući ministra vanjskih poslova, aktivno traže nove diplomatske odnose. Al-Šara, koji je ranije bio pod međunarodnim sankcijama, sada se pojavljuje kao ključni igrač, čak je govorio pred Generalnom skupštinom UN-a. U novembru je postao prvi sirijski lider koji je posjetio Bijelu kuću od 1946. godine, što naglašava promjenu u međunarodnoj percepciji Sirije.
Međutim, izazovi ostaju. Milioni ljudi pokušavaju se vratiti svojim domovima, ali se suočavaju s razorenim infrastrukturom, uništenim školama i bolnicama, te neriješenim imovinskim sporovima. Prema izvještaju Norveškog vijeća za izbjeglice, više od polovine vodovodne i elektroenergetske mreže je uništeno ili nefunkcionalno. Troškovi obnove se procjenjuju na između 250 i 400 milijardi dolara, što predstavlja ogroman izazov za novu vlast.
Ekonomija i budućnost Sirije
Sirijska ekonomija ostaje devastirana nakon godina sukoba, a oko četvrtine stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu. Mnogi povratnici ne mogu pronaći posao, a ekonomski oporavak se čini dalekim. Ipak, postoje neki ohrabrujući signali. Svjetska banka predviđa da bi ekonomski rast mogao dostići jedan posto do 2025. godine, a mnoge sankcije uvedene za vrijeme Asadove vladavine su ukinute ili zamrznute, što bi moglo olakšati oporavak.
Kako se situacija razvija, važno je pratiti kako nova vlast reagira na sve ove izazove. Sirija se nalazi na putu ka novoj budućnosti, ali će uspjeh zavisiti od sposobnosti njenih lidera da izgrade održivu i inkluzivnu državu koja će biti sposobna da se suoči s brojnim problemima koji su naslijeđeni iz prošlosti.
