U posljednje vrijeme, politička situacija u Bosni i Hercegovini postala je vrlo napeta, posebno u kontekstu odnosa između državnih vlasti i vlasti bh. entiteta Republike Srpske. Pitanje koje je izazvalo značajnu pažnju javnosti jest istraga koja se vodi protiv nekoliko ključnih političkih figura, među kojima je i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Tužilaštvo BiH od decembra 2024. godine provodi istragu zbog sumnje da su ovi političari počinili ozbiljno krivično djelo – “napad na ustavni poredak”. Ako se dokaže da su zaista odgovorni, prema Krivičnom zakonu BiH, preti im kazna zatvora od najmanje pet godina, a moguće je i izricanje mjera zabrane vršenja dužnosti.
Situacija je postala još kompleksnija kada je Tužilaštvo BiH objavilo da je Milorad Dodik “nedostupan” za pravosudne vlasti. Iako je protiv njega pokrenuta istraga i upućen poziv za saslušanje, on se nije odazvao. Ista sudbina zadesila je i Radovana Viškovića, premijera Republike Srpske, te Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine entiteta. Zbog njihovog neodazivanja na pozive, Tužilaštvo BiH je donijelo odluku o njihovom privođenju, zbog čega je Sudska policija BiH zatražila pomoć SIPA-e, jer je privođenje ovih političara označeno kao visoko rizično. Iako je nalog za privođenje važeći sve dok ga tužilac ne povuče, situacija se dodatno komplicira jer, prema informacijama koje dolaze iz Tužilaštva, Dodik nije jedini koji je ignorirao pozive, čime dodatno usložnjava već napetu političku atmosferu.
Jedan od ključnih razloga za pokretanje istrage je činjenica da su na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a usvojeni zakoni koji su izazvali veliku polemiku u BiH. Naime, usvojeni zakoni zabranjuju djelovanje Državnog suda i tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, te SIPA-e na teritoriji Republike Srpske. Ustavni sud BiH kasnije je privremeno stavio van snage ove zakone, no odluke Narodne skupštine i dalje izazivaju velike političke napetosti. Ovaj korak predstavlja snažnu političku poruku koja naglašava autonomiju Republike Srpske u odnosu na državne vlasti u Sarajevu, što je, naravno, izazvalo različite reakcije.
Pored toga, usvojeni su i zakoni koji se odnose na zaštitu ustavnog uređenja Republike Srpske, kao i Nacrt novog ustava ovog entiteta. Ovi zakoni nude veću autonomiju entiteta, uključujući i mogućnost održavanja referenduma za eventualnu secesiju od Bosne i Hercegovine. Također, planira se osnivanje vojnih snaga Republike Srpske, što dodatno podiže tenzije u zemlji. Ove odluke su bile temelj za pokretanje istrage od strane Tužilaštva BiH, jer se smatra da one ugrožavaju ustavni poredak BiH.
Dok se politička scena u BiH i dalje razvija, jedno od pitanja koje se postavlja jeste kako će Tužilaštvo BiH postupiti u ovoj situaciji, s obzirom na to da je Milorad Dodik viđen na društvenim mrežama, gdje je objavio fotografiju sa krštenja djeteta u Banjoj Luci. Na ovoj fotografiji se nalazi i Vico Zeljković, predsjednik Nogometnog saveza BiH, koji je također njegov sestrić. Ova slika postavlja pitanje zašto je Dodik označen kao “nedostupan” ako je prisustvovao javnom događaju, što se čini kao kontradikcija u vezi s tvrdnjama Tužilaštva BiH.
Na kraju, dok se istraga nastavlja, postavlja se pitanje: kakvu igru igra Tužilaštvo BiH? Zašto, s obzirom na dostupne informacije, ne poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi sproveli zakon u vezi s Dodikom, Viškovićem i Stevandićem? S obzirom na političku dinamiku i napetosti koje prate ovaj slučaj, odgovor na ovo pitanje mogao bi značajno oblikovati daljnji razvoj političke situacije u BiH.
Ovaj slučaj, koji uključuje najveće političke aktere iz Republike Srpske, izaziva duboke podjele među građanima i političarima u BiH. Bez obzira na ishod istrage, jasno je da će ustavni poredak BiH biti na kušnji, te da će izazvati daljnje političke tenzije između entiteta i državnih vlasti. Biće od presudne važnosti kako se pravosudni sustav bude nosio s ovom situacijom i hoće li biti u stanju donijeti nepristrane odluke u interesu cijele države.
