Izmjene Zakona o Dječjem Dodatku u Federaciji BiH
U Federaciji Bosne i Hercegovine, pitanje dječjeg dodatka postaje sve važnije, posebno u svjetlu nedavnih najavljenih izmjena Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom. Ove promjene mogu imati dalekosežne posljedice na broj korisnika dječjeg dodatka, a najviše će pogoditi roditelje čija su djeca ostala bez ovog prava zbog strožih uvjeta koje je novi zakon uveo. Od septembra 2024. godine, mnogi su se našli u teškoj situaciji jer su nova pravila isključila značajan broj porodica iz sistema podrške.
Uslovi za ostvarivanje prava na dječji dodatak
Prema trenutnom zakonu, pravo na dječji dodatak se ostvaruje pod određenim uslovima. Član 13., stav 1., tačka b) propisuje da nijedan član porodice ne smije imati registrovanu samostalnu djelatnost koja je u prethodnoj godini ostvarila prihod. Ova klauzula predstavlja značajan problem za mnoge obrtnike koji, iako su registrovani, često ostvaruju minimalne prihode. Na primjer, frizeri ili mali trgovci, koji rade na rubu profitabilnosti, mogu se naći u situaciji da ne mogu dobiti dječji dodatak, iako im ovaj novčani iznos može biti od suštinske važnosti za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Kritika i inicijative za izmjenu zakona
Organizacije kao što su Savez udruženja obrtnika i mnoge nevladine organizacije izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog ovih ograničenja, smatrajući ih nepravednima prema porodicama s niskim prihodima. Activisti se zalažu za promjenu zakona kako bi se obezbijedila prava najugroženijih porodica, a Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavijestilo je javnost da će razmotriti mogućnosti izmjena zakona. Ova inicijativa ima podršku iz Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, što daje nadu da bi se mogli donijeti pozitivni koraci ka uključivanju obrtnika koji ne prelaze određeni cenzus u sistem dječjeg dodatka.
Specijalne kategorije obrtnika
Jedna od ključnih tačaka predložene inicijative je uvodjenje kategorizacije obrta prema visini ostvarenog prihoda i dobiti. Ova kategorizacija bi se posebno odnosila na male i niskoprofitne obrte, kao što su frizerski saloni, cvjećarnice te prerađivači voća i povrća. Uvođenje ove klasifikacije je od suštinskog značaja, jer omogućava da se porodicama s nižim prihodima pruži podrška koja će im pomoći da prebrode teške ekonomske trenutke. Cilj je osigurati da se ne diskriminišu porodice čiji prihodi ne dostižu minimalne životne standarde i omogućiti im da zadrže pravo na dječji dodatak.
Finansijski aspekti dječjeg dodatka
Prema trenutnim zakonskim odredbama, pravo na dječji dodatak ostvaruje dijete u porodici čiji mjesečni prihodi po članu ne prelaze 40% najniže plaće u Federaciji. U 2023. godini, najniža plaća iznosi 1.027 KM, što znači da porodice koje ostvaruju manje od 410,80 KM po članu mogu aplicirati za ovaj dodatak. Očekuje se da će rast minimalne plaće u budućnosti dovesti i do povećanja iznosa dječjeg dodatka. Naime, prema važećim odredbama, očekuje se da bi u 2026. godini iznos dječjeg dodatka mogao dostići 195,13 KM, što predstavlja 19% minimalne plaće.
Zaključak i očekivanja
Sa svim ovim najavljenim promjenama, može se očekivati da će se situacija oko dječjeg dodatka u Federaciji BiH značajno promijeniti. Porodicama koje se bore sa finansijskim teškoćama može se pružiti nova prilika za stabilizaciju njihovih životnih uslova. Ključno je da se svi relevantni akteri, uključujući ministarstva, organizacije i porodice, aktivno uključuju u proces izmjene zakona. Njihova aktivna participacija je od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da se potrebe najugroženijih građana prepoznaju i pravilno adresiraju. U budućnosti, društvo će morati osigurati da obezbijedi adekvatnu podršku porodicama koje se nalaze u teškim ekonomskim situacijama. Dječji dodatak nije samo finansijska pomoć, već i način da se osigura bolja budućnost za djecu i obezbijedi im pristup osnovnim životnim potrebama. Sve izmjene koje se planiraju trebaju imati na umu dobrobit djece, jer su ona naša budućnost.
