Analiza trenutne situacije u ukrajinskoj oblasti pod ruskom kontrolom
Prema najnovijim izvještajima iz analitičke grupe DeepState, koja se fokusira na praćenje ratnih dešavanja u Ukrajini, ruske snage su tokom 2025. godine dodatno zauzele značajnu površinu ukrajinske teritorije. Tačno, 4.336 kvadratnih kilometara teritorije je prešlo pod kontrolu Moskve, što predstavlja otprilike 0,72% ukupne teritorije Ukrajine. Ove informacije dolaze iz analize koja se oslanja na precizne podatke sa ratišta, a koja je naročito alarmantna za ukrajinske vlasti i vojne strategije.
U razdoblju od 1. januara 2023. do 1. januara 2026. godine, ukupna okupirana površina povećana je na 7.463 kvadratna kilometra, što iznosi 1,28% teritorije zemlje. Ova statistika jasno ukazuje na kontinuiranu ekspanziju ruskih snaga, a analitičari ističu da je protekla godina bila izuzetno teška za ukrajinske odbrambene snage koje su se suočile s nizom izazova na frontu. Ova teritorijalna dobit Rusije može se smatrati i direktnim odgovorom na ukrajinske vojne strategije, koje su uključivale pokušaje povratka okupiranih područja.
Podaci o okupiranim oblastima
Prema analizi DeepStatea, trenutno stanje okupiranih teritorija po oblastima izgleda ovako: Donjecka oblast je u potpunosti pod ruskom kontrolom, sa 78,1% teritorije, što predstavlja porast od 10,6% u odnosu na prethodnu godinu. Zaporoška oblast takođe je pod ruskom kontrolom sa 74,8% teritorije, uz povećanje od 2,1%. Hersonska oblast je ostala na 72% bez promjena, dok su Harkivska i Sumska oblast zabilježile rast okupacije od 1,3% i 1%, respektivno. Važno je napomenuti da su ove teritorijalne promjene često praćene humanitarnim krizama, koje uključuju raseljavanje stanovništva i pogoršanje životnih uslova za civile.
Pored toga, Dnjepropetrovska oblast prvi put bilježi okupaciju od 0,6%, dok je u Luganskoj oblasti ruska kontrola proširena na gotovo 99,6% teritorije. Ovi podaci ukazuju na ozbiljnu promjenu geopolitičke ravnoteže u regiji, a posebno su zabrinjavajući za lokalno stanovništvo koje trpi posljedice vojne agresije. Stanovnici ovih područja često su izloženi nasilju, a njihova prava i slobode su ozbiljno ugroženi, što dodatno komplikuje humanitarne napore.
Uporedna analiza sa prethodnim godinama
U poređenju sa stanjem iz 2022. godine, podaci pokazuju drastične promjene. Naime, u Donjeckoj oblasti, udio okupirane teritorije porastao je sa 56,7% na 78,1%. U Harkivskoj oblasti, povećanje je zabilježeno sa 1,9% na 4,7%. Zaporoška oblast je porasla sa 72,8% na 74,8%, dok je Luganska oblast skočila sa 97,9% na 99,6%. Ove brojke jasno ukazuju na to da je situacija na ratištu postala sve teža za Ukrajinu, a vojne strategije moraju biti prilagođene novim okolnostima kako bi se odgovorilo na prijetnje. U ovoj konstelaciji snaga, ukrajinske vojskosti se suočavaju s potrebom prilagođavanja svojih operacija, što uključuje i jačanje odbrambenih linija i poboljšavanje obavještajnih kapaciteta.
Sa trenutnim stanjem, pod ruskom kontrolom se nalazi ukupno 116.165 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, što predstavlja 19,25% zemlje. Ova činjenica daje jasnu sliku o razmjerima okupacije, koja se može smatrati jednom od najznačajnijih kriza u savremenoj evropskoj istoriji. Osim toga, važno je napomenuti da je Krim i dalje u potpunosti pod ruskom kontrolom, dok su statistike na Kinburnskoj prevlaci u Mikolajivskoj oblasti minimalne, što ne utiče značajno na ukupne pokazatelje. Ova okupacija, koja se produžava kroz godine, dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti među građanima Ukrajine i stvara dugoročne posljedice za razvoj regije.
Zaključak i budući izazovi
U zaključku, trenutna situacija u Ukrajini je izrazito kompleksna i zahtjeva hitno rješavanje. Sa stalnim povećanjem okupirane teritorije i jačanjem ruskih snaga, Ukrajina se suočava sa velikim izazovima u očuvanju svoje suverenosti. Odbrambena strategija, međunarodna saradnja i podrška su ključni faktori za uspjeh ukrajinskih snaga. Također, važno je da međunarodna zajednica ostane angažovana i pruži potrebnu pomoć kako bi se omogućilo vraćanje mira i stabilnosti u region. U pristupu rješavanju ovog sukoba, neophodno je uspostaviti dijalog koji bi omogućio izgradnju povjerenja između zaraćenih strana, uz aktivno učešće medijatora i međunarodnih organizacija.
Dodatno, potrebno je razmotriti i dugoročne posljedice koje će ova situacija imati na ekonomiju, društvo i političku scenu Ukrajine. Mnogi analitičari sugeriraju da bi proces obnove zemlje nakon sukoba mogao biti dug i izazovan, te bi zahtijevao značajnu internacionalnu podršku. Samo kroz zajedničke napore i predanost, može se nadati da će Ukrajina ponovo izgraditi svoje društvo i povratiti stabilnost koja je bila narušena usljed rata.
