U aktuelnom geopolitičkom trenutku, Bosna i Hercegovina se nalazi na važnoj prekretnici između jačanja svojih demokratskih institucija i suočavanja sa izazovima koji prijete njenoj stabilnosti i euroatlantskom putu. Na poziv Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) u Briselu, član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, obratio se članovima NATO-a iznoseći zabrinjavajuće aspekte političkog i sigurnosnog ambijenta u zemlji. Njegov govor je jasno ukazao na dublje probleme koji prevazilaze lokalne političke igre i reflektuju se na šire međunarodne tokove, posebno u kontekstu procesa pristupanja NATO savezu.
Komšić je u svom izlaganju podsjetio prisutne da je put BiH ka članstvu u NATO započeo još 2001. godine, kada je donesena Deklaracija u Parlamentarnoj skupštini. Tada je i usvojen Zakon o odbrani BiH, kojim je propisano da sve državne institucije imaju obavezu raditi na ispunjenju uslova za članstvo. Prvi korak u pravcu tehničke integracije desio se 2009. godine, kada je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za uključivanje u MAP (Membership Action Plan), a već 2018. godine, NAC je pozvao BiH da učestvuje u MAP-u.
Do danas su predati brojni Programi reformi, koji su u suštini nastavci prvog dokumenta iz 2019. godine, i koji su osnova za saradnju sa NATO-om. Komšić očekuje da NATO evaluacijom tih dokumenata jasno naznači konkretne zadatke za BiH, jer su dosadašnji napori bili ograničeni formalnim ponavljanjem već postojećih okvira.
Pored administrativnih i tehničkih procesa, Oružane snage BiH su se već dokazale kroz:
-
Učešće u NATO misijama u Afganistanu i Iraku,
-
Angažman u više misija UN-a,
-
Izvođenje zajedničkih vojnih vježbi sa NATO trupama.
Interoperabilnost Oružanih snaga BiH je ocijenjena kao izuzetno visoka, što je dodatna potvrda njihove spremnosti za dublju integraciju u NATO strukture.
Međutim, politička realnost u BiH često ide u suprotnom pravcu. Komšić je upozorio da prvostepena presuda protiv Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, ne bi smjela biti interpretirana kroz političku prizmu. Umjesto toga, naglasio je da se radi o čistom pravosudnom pitanju koje ima sigurnosne implikacije. Pokušaji da se kroz tzv. unutrašnji dijalog postigne politički kompromis oko sudske odluke, predstavljaju direktnu prijetnju vladavini prava, što može imati pogubne posljedice po cijeli sistem.
Komšić je podsjetio NATO na Rezoluciju 1575 Vijeća sigurnosti UN-a iz 2004. godine, koja daje mogućnost EUFOR-u i NATO-u, kao pravnim nasljednicima nekadašnjeg SFOR-a, da interveniraju u slučaju ugrožavanja mira. Istakao je i primjer brze reakcije SFOR-a 2001. godine u slučaju “Hercegovačke banke”, kada je zaustavljen pokušaj rušenja ustavnog poretka kroz projekt “Hrvatske samouprave”.
Komšić se posebno osvrnuo i na pitanje finansija. Trenutno, BiH izdvaja svega 0.95% BDP-a za odbranu, što je znatno ispod NATO standarda od 2%. Razlog za to leži u ograničavajućem Fiskalnom okviru koji plafonira državni budžet na 500 miliona eura, iako bi realni iznos trebao biti oko 15 milijardi eura. Uklanjanje tog okvira, naglasio je, omogućilo bi zemlji da ispuni finansijske kriterije potrebne za članstvo.
Kao ključnu poruku, Komšić je pozvao NATO saveznike da u narednim fazama procesa proširenja posebnu pažnju posvete:
-
Političkim kriterijima,
-
Vladavini prava,
-
Demokratskim procedurama.
Upozorio je da se u Bosni i Hercegovini trenutno vodi organizovani napad na demokratiju od strane političkih aktera koji iskorištavaju slabosti sistema za stvaranje blokada. Uprkos tome, oko 70% građana BiH podržava ulazak u NATO, ali čak jedan član Predsjedništva ili troje delegata u Domu naroda mogu blokirati taj put.
Nakon sastanka u Briselu, Radmila Šekerinska, zamjenica generalnog sekretara NATO-a, naglasila je da savez ostaje čvrsto uz Bosnu i Hercegovinu, podržavajući njen teritorijalni integritet i suverenitet, te neće dozvoliti da se ugrozi teško stečeni mir.
U svjetlu sve složenije situacije, Komšićevo obraćanje NATO-u dolazi kao apel za međunarodnu budnost i jaču podršku u procesu demokratizacije zemlje. Time je jasno poslao poruku da NATO nije samo vojni savez, već i garant političke stabilnosti i institucionalne sigurnosti, na koju se Bosna i Hercegovina sve više oslanja u suočavanju sa izazovima unutrašnje politike. Da bi BiH mogla napraviti odlučan korak ka članstvu, neophodno je da se osigura puna zaštita vladavine prava, te spriječe pokušaji političke instrumentalizacije pravosudnih procesa.
