UN: Izrael sprovodi genocid u Gazi
Ujedinjene nacije (UN) su konačno izdale ozbiljnu i zabrinjavajuću izjavu o trenutnoj situaciji u Pojasu Gaze, označivši postupke Izraela kao genocid nad palestinskim narodom. Ova odluka predstavlja značajan trenutak u međunarodnom pravu i može se smatrati najautoritativnijim zaključkom do sada o humanitarnoj krizi koja traje od 7. oktobra 2023. godine. Ova izjava dolazi nakon dugog perioda pritisaka i poziva na akciju s različitih strana, uključujući nevladine organizacije, ljudskopravaške aktiviste i akademske krugove.
Nezavisna istražna komisija UN-a, koja je osnovana pri Savjetu UN-a za ljudska prava, sastavila je opsežan izvještaj od 72 strane. U ovom dokumentu jasno su istaknuta četiri ključna genocidna djela koja je Izrael navodno počinio. Ova djela obuhvataju ubijanje Palestinaca, nanošenje teške tjelesne i mentalne štete, stvaranje životnih uslova s ciljem fizičkog uništenja grupe, kao i uvođenje mjera koje onemogućavaju rađanje unutar te grupe. Ove tvrdnje su potkrijepljene brojnim svjedočenjima i dokumentacijom, uključujući video materijale i izvode iz medicinskih izvještaja, koji ukazuju na sistematsko kršenje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.
Reakcija Izraela
Izrael je brzo odbacio optužbe iznesene u izvještaju, naglašavajući da su njegovi vojnici angažovani isključivo u odbrambenim operacijama. Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova izjavilo je da je izvještaj “iskrivljen i lažan”, te je pozvalo na ukidanje komisije koja ga je izradila. Izraelski zvaničnici su dodatno istakli da se izvještaj oslanja na laži Hamasa, sugerirajući da su članovi komisije zapravo “proxy” terorističke organizacije. Ovakva retorika često se koristi kao alat za diskreditovanje kritičkih glasova, ali i kao način da se skrene pažnja sa teške humanitarne situacije koja se odvija na terenu.
Napad na Gazu uslijedio je kao odgovor na brutalni napad Hamasa koji se dogodio 7. oktobra 2023. godine, kada je poginulo oko 1.200 ljudi, a 251 osoba je uzeta kao taoc. Ova eskalacija sukoba dovela je do strašnih posljedica po civilno stanovništvo Gaze, gdje je prema podacima ministarstva zdravlja pod kontrolom Hamasa, najmanje 64.905 ljudi izgubilo život u izraelskim napadima. Ove brojke ilustriraju razmjer humanitarne krize koja se odvija u tom području, dok su mnogi preživjeli u potpunom očaju, bez pristupa osnovnim životnim potrebama kao što su voda, hrana i medicinska pomoć.
Humanitarna kriza u Gazi
Prema izvještajima UN-a, više od 90% stambenih objekata u Gazi je oštećeno ili potpuno uništeno, a zdravstveni i sanitarni sistemi su na rubu kolapsa. U izvještaju se navodi da su bolnice preplavljene pacijentima, dok su ljekari prisiljeni na teške odluke o tome koga liječiti zbog nedostatka protokola i resursa. Eksperti već upozoravaju na glad koja se širi gradom Gazom, koja je postala simbol humanitarne katastrofe. Stanovništvo se suočava sa svakodnevnim izazovima preživljavanja, dok su mnogi prisiljeni napustiti svoje domove i potražiti utočište u pretrpanim skloništima. Ove okolnosti dodatno pogoršavaju i već tešku ekonomsku situaciju, koja je izuzetno nestabilna.
Umjesto da se situacija poboljša, sukobi i dalje eskaliraju, a međunarodna zajednica se suočava s dilemom kako reagovati. Iako su brojne države i nevladine organizacije pozvale na prekid vatre, čini se da tenzije ne jenjavaju. Na ovim prostorima, gdje se ljudski životi svakodnevno gube, pitanje prava i pravde postaje sve hitnije. Mnogi analitičari smatraju da bi međunarodna zajednica trebala preuzeti aktivniju ulogu u posredovanju između sukobljenih strana, a ne da se ograničava na proklamacije o miru koje često ostaju bez stvarnog efekta.
Zaključak
Ova situacija u Gazi ne predstavlja samo regionalni problem, već i globalni izazov. Svijet se mora suočiti s realnošću koja se odvija na terenu – genocid, stradanje nevinih civila, te sistematsko kršenje ljudskih prava. Univerzalna ljudska prava moraju biti prioritet, a sve strane uključene u sukob trebaju biti odgovorne za svoja djela. Možda je vrijeme da međunarodna zajednica, predvođena UN-om, preuzme aktivniju ulogu u okončanju ovog okrutnog sukoba i osiguranju trajnog mira i pravde za sve narode u regiji. Također, buduće generacije zaslužuju priliku za miran suživot, a trenutna situacija zahtijeva hitne i odlučne akcije kako bi se osigurao put ka oporavku i izgradnji trajnog mira.
