U vremenu kada se Bosna i Hercegovina nalazi u delikatnoj političkoj situaciji, obilježenoj izazovima na unutrašnjem i vanjskom planu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković dao je snažnu izjavu s Diplomatskog foruma u Antaliji. U kontekstu složenog dejtonskog uređenja koje karakterizira mogućnost blokade na svim nivoima vlasti, Konaković je ukazao na potrebu međunarodnog posredovanja, ali i zadržavanja pune suverenosti bosanskohercegovačkih institucija.
Forum, održan pod motom “Povratak diplomacije u podijeljenom svijetu”, okupio je ključne međunarodne aktere, a Konaković je bio jedan od aktivnijih sudionika. Na poziv turskog ministra vanjskih poslova Hakana Fidana, ministar BiH je imao priliku sudjelovati na brojnim bilateralnim i multilateralnim sastancima koji su se fokusirali na teme regionalne saradnje, stabilnosti i evropskih integracija.
Između ostalog, Konaković je učestvovao na panelu posvećenom saradnji zemalja Balkana, gdje je razgovarao s ministrima vanjskih poslova Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Turske. Ovaj susret ocijenjen je kao posebno značajan jer je omogućio razmjenu mišljenja o budućem kursu regije. Uz to, održao je niz bilateralnih sastanaka s predstavnicima država članica EU, među kojima su se posebno istakle Rumunija i Velika Britanija, za koje je kazao da pokazuju autentično razumijevanje političke realnosti u BiH.
Konaković je naglasio da:
-
Rumunija se profilira kao saveznik koji shvata izazove s kojima se BiH suočava;
-
Velika Britanija, kroz djelovanje ministra za Europu Stephena Doughtyja, ostaje stabilan i lojalan partner;
-
susret s Mohammadom Mustafom, palestinskim premijerom i ministrom vanjskih poslova, bio je prilika za razmjenu iskustava iz ratnog perioda, uz spremnost BiH da učestvuje u obnovi Palestine kada za to dođe vrijeme.
Ministar je istaknuo i interes privatnog i javnog sektora BiH za potencijalne projekte pomoći Palestini, što ukazuje na širu političku i humanitarnu viziju vanjske politike države.
Pored toga, Konaković se više puta sastajao i s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova, te je najavio skori posjet Ukrajini, što govori o želji BiH da jača odnose s državama koje dijele slična iskustva.
Jedan od značajnijih trenutaka foruma bio je trilateralni sastanak ministara vanjskih poslova BiH, Turske i Hrvatske. Ovo je drugi put da se takav format sastanka realizuje, a treći se već planira u BiH, što dodatno potvrđuje značaj regionalne diplomacije i jačanja saradnje među zemljama regije.
Posebno važan dio Konakovićevih izjava odnosi se na političke prijetnje koje dolaze iz entiteta Republika Srpska. On je izričito kazao da su:
-
Milorad Dodik i njegovi saradnici identificirani kao glavni uzročnici udara na ustavni poredak zemlje;
-
međunarodni partneri u potpunosti svjesni tih prijetnji, te izražavaju spremnost da podrže BiH u očuvanju njenog ustavnog integriteta.
U tom svjetlu, Konaković je naveo da među međunarodnim partnerima koji se angažuju u procesu stabilizacije i potencijalne reforme Ustava BiH spadaju:
-
Europska unija
-
Velika Britanija
-
Sjedinjene Američke Države
-
Turska
-
Hrvatska
Po njegovim riječima, njihova posrednička uloga mogla bi biti ključna ne samo u reformi izbornog zakonodavstva, već i u rješavanju drugih sistemskih problema koji proizlaze iz dejtonskog uređenja.
Konaković je više puta naglasio da Bosna i Hercegovina ostaje suverena država sa svojim institucijama koje donose odluke. Međutim, kako ističe, podrška međunarodne zajednice nije znak slabosti, već potreban alat za prevazilaženje sistemskih blokada.
U završnim riječima, ministar je pozvao na jedinstveno političko djelovanje unutar BiH protiv prijetnji koje predstavljaju SNSD i separatističke težnje, te naglasio kako je evropski put BiH najjači odgovor na destabilizaciju.
Prema njegovim riječima, jedini ispravan put naprijed jeste potpuno uključivanje u evropske procese, jer će to značiti ne samo političku stabilnost, već i napredak za sve građane Bosne i Hercegovine.
U konačnici, poruke koje je ministar Konaković prenio iz Antalije predstavljaju poziv na buđenje, kako domaćih političkih aktera, tako i međunarodne zajednice. U vremenu kada su izazovi sve kompleksniji, a prijetnje unutrašnjem uređenju države sve glasnije, nužno je pokazati jedinstvo, zrelost i stratešku viziju. Bosna i Hercegovina, iako opterećena historijskim i institucionalnim naslijeđem, pokazuje potencijal da postane stabilna, moderna i europski orijentirana država. Ključ za to, poručuje Konaković, leži u odlučnom suprotstavljanju destruktivnim silama i u mudrom korištenju savezništava koja BiH ima u diplomatskom svijetu.
