Tokom popodnevnih sati, vojni analitičari i medijski kanali na prostorima Ukrajine i Rusije zabilježili su pokretanje masovne ofanzive koja je uključila različite tipove bespilotnih letjelica i projektila. Ovaj koordinirani napad predstavlja jedan od intenzivnijih pokušaja ukrajinskih snaga da dosegnu dublje u rusku teritoriju, koristeći pri tome najsavremeniju tehnologiju i dalekometno naoružanje.
Informacije koje su se pojavile na društvenim mrežama ukazuju na to da je u ruski vazdušni prostor ušao značajan broj bespilotnih letjelica različitih kategorija. Pored standardnih borbenih dronova, u akciji su učestvovali i sofisticiraniji sistemi, uključujući projektile britanskog i ukrajinskog porijekla. Među njima su posebno istaknuti Storm Shadow, poznati po svojoj preciznosti i dometu, te domaći sistemi poput Neptuna i Flaminga.
Posebnu pažnju privukao je dron nazvan “Pakao”, čija je fotografija objavljena na društvenim mrežama nakon što je navodno snimljen iznad Brijanske oblasti. Ovaj bespilotni sistem posjeduje impresivne tehničke karakteristike koje ga čine ozbiljnom prijetnjom:
• Operativni domet dostiže do 700 kilometara, što omogućava gađanje ciljeva duboko u neprijateljskoj teritoriji • Može postići brzinu od približno 0,55 Macha, što ga čini relativno brzim za ovaj tip letjelice • Opremljen je bojevom glavom težine 50 kilograma, što je dovoljno za nanošenje značajne štete • Do sada je rijetko korišten u operacijama, što dodatno povećava element iznenađenja
Ukrajinski Telegram kanal Dronbomber objavio je detaljnu kartografsku prezentaciju koja prikazuje pravce kretanja napada prema ruskoj teritoriji. Ova mapa koristi sistem kodiranja bojama kako bi razlikovala različite tipove oružja:
• Crvene strelice označavaju standardne borbene dronove koji čine većinu napada • Plave strelice predstavljaju dronove na mlazni pogon, koji su brži i imaju veći domet • Zelene strelice ukazuju na krstareće projektile, najsofisticiraniju kategoriju naoružanja
Analiza prikazane mape otkriva da je značajan dio napada usmjeren prema Moskovskoj oblasti, što sugerira da ukrajinske snage ciljaju strateški važne lokacije u blizini ruske prijestolnice. Ovakav pristup nije samo vojnog karaktera – on ima i psihološku dimenziju, jer demonstrira sposobnost dosezanja najvažnijih centara moći.
Vojni blogeri sa obje strane konflikta potvrđuju da je napad bio višeslojnog karaktera, kombinirajući različite tipove naoružanja kako bi se maksimalno opteretila ruska protivvazdušna odbrana. Ovakva taktika zahtijeva preciznu koordinaciju i planiranje, jer različiti sistemi moraju biti lansirani u određenim vremenskim intervalima kako bi stigli do ciljeva gotovo istovremeno.
Britanski Storm Shadow projektili, koji su dio ukrajinskog arsenala, poznati su po svojoj preciznosti i sposobnosti da pogode utvrđene mete. Ovi projektili koriste napredne navigacione sisteme koji im omogućavaju da izbjegnu protivvazdušnu odbranu i pogode cilj sa velikom tačnošću. Njihovo prisustvo u ovom napadu ukazuje na ozbiljnost namjera ukrajinske strane.
Domaći ukrajinski sistemi Neptun i Flamingo takođe igraju važnu ulogu u ovoj ofanzivi. Neptun je originalno dizajniran kao protivbrodski projektil, ali je adaptiran za gađanje kopnenih ciljeva. Flamingo predstavlja noviju generaciju ukrajinskog naoružanja, razvijenog tokom trajanja konflikta.
Paralelno sa vojnim dešavanjima, ukrajinski parlament je donio odluku o produženju ratnog stanja i opšte mobilizacije za dodatnih 90 dana. Ova odluka, koju je predložio predsjednik Volodimir Zelenski, usvojena je sa potrebnom dvotrećinskom većinom u parlamentu. Novo ratno stanje će trajati do početka februara naredne godine.
Ova mjera ima direktne posljedice po građane Ukrajine, posebno mušku populaciju:
• Muškarci uzrasta između 22 i 60 godina koji mogu biti mobilisani ne smiju napuštati zemlju • Postoje određene iznimke od ove zabrane, ali su one strogo regulisane • Zabrana napuštanja zemlje za muškarce između 18 i 22 godine ukinuta je tokom augusta • Ratno stanje je prvi put uvedeno u februaru 2022. godine na period od 30 dana
Odluka o produženju ratnog stanja nije iznenađujuća s obzirom na trenutnu situaciju na terenu. Ukrajinske vlasti smatraju da je nastavak mobilizacije neophodan kako bi se održale borbene sposobnosti oružanih snaga i odgovorilo na ruske napade.
Ovaj masovni napad dronovima i projektilima predstavlja eskalaciju u načinu vođenja rata. Za razliku od ranijih faza konflikta, kada su napadi bili više fokusirani na frontalne linije, sada vidimo sve češće pokušaje da se dosegnu ciljevi duboko u ruskoj teritoriji. Ova promjena taktike odražava nekoliko faktora:
Prvo, Ukrajina je tokom trajanja konflikta razvila i nabavila sofisticiranije sisteme naoružanja koji omogućavaju dalekometne napade. Kombinacija domaćeg razvoja i zapadne pomoći rezultirala je arsenalom koji može ugroziti ciljeve stotinama kilometara daleko od fronta.
Drugo, ovakvi napadi imaju stratešku svrhu – ometaju logistiku, uništavaju skladišta i infrastrukturu, te stvaraju nesigurnost duboko u neprijateljskoj teritoriji. To prisiljava rusku stranu da rasporedi protivvazdušnu odbranu na mnogo širem području, što smanjuje njenu efikasnost na ključnim tačkama.
Treće, postoji psihološka komponenta – demonstracija sposobnosti da se dosegne Moskovska oblast šalje poruku kako vojnom, tako i civilnom ruskom stanovništvu da rat nije ograničen samo na udaljene regione.
Upotreba drona nazvanog “Pakao” simbolizuje tehnološki napredak koji je Ukrajina ostvarila tokom konflikta. Razvoj domaćih sistema bespilotnih letjelica sa velikim dometom predstavlja strateški uspjeh koji smanjuje zavisnost od zapadnih dobavljača i omogućava fleksibilnije operacije.
Ruska protivvazdušna odbrana suočava se sa kompleksnim izazovom kada je riječ o odbrani od ovakvih napada. Kombinacija različitih tipova projektila i dronova koji dolaze iz različitih pravaca i na različitim visinama zahtijeva koordiniran odgovor koji istovremeno koristi različite sisteme odbrane.
Moskovska oblast, kao potencijalna meta, predstavlja posebno osjetljivu lokaciju. Osim političkog značaja kao region koji okružuje glavni grad, ova oblast sadrži brojne vojne objekte, komunikacijske centre i infrastrukturu od vitalnog značaja. Svaki uspješan napad na ovu oblast ima pojačan propagandni efekat.
Produženje ratnog stanja i mobilizacije ukazuje na to da ukrajinske vlasti ne očekuju brzo okončanje konflikta. Priprema za nastavak borbi tokom zimskih mjeseci zahtijeva održavanje visokog nivoa mobilizacije i kontinuirano popunjavanje vojnih jedinica.
Međunarodni posmatrači prate ove događaje sa zabrinutošću, jer eskalacija napada može dovesti do nepredvidivih posljedica. Upotreba dalekometnog naoružanja i napadi na ciljeve duboko u neprijateljskoj teritoriji povećavaju rizik od daljeg širenja konflikta.
Ovaj najnoviji razvoj događaja pokazuje da se rat ulazi u novu fazu karakterisanu intenzivnijom upotrebom tehnološki naprednih sistema naoružanja. Sposobnost Ukrajine da projektuje vojnu moć stotinama kilometara od fronta mijenja dinamiku konflikta i prisiljava obje strane da prilagode svoje strategije. Naredni period će pokazati koliko je ovakav pristup održiv i kakve će dugoročne posljedice imati na tok i ishod sukoba.
