Politička scena Bosne i Hercegovine ponovno je uzdrmana izjavama predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, koji je u svom posljednjem istupu oštro kritizirao ponašanje hrvatskih političkih predstavnika u BiH. Dodik je otvoreno poručio kako su Srbi proteklih petnaest godina činili sve da očuvaju politički položaj Hrvata u zemlji, ali da njihovo oslanjanje na političke dogovore s bošnjačkim liderima može imati ozbiljne posljedice.
Prema njegovim riječima, Srbi su iz svojih interesa odlučili podržavati Hrvate, sprječavajući ih da politički „potonu“ i održavajući ih na ključnim pozicijama, kako u Federaciji BiH, tako i na nivou države. Međutim, Dodik sada naglašava da Hrvati, ukoliko nastave kalkulisati s bošnjačkim političkim partnerima, ne mogu očekivati podršku iz Republike Srpske.
Dodikova izjava sadržavala je niz konkretnih poruka, a najviše pažnje izazvala je njegova tvrdnja da bi Hrvati iz ovog procesa mogli izaći kao najveći politički gubitnici. Posebno je ukazao na:
- činjenicu da Hrvati tri puta zaredom nemaju člana Predsjedništva koji dolazi iz reda hrvatskog naroda;
- konstantno preglasavanje Hrvata u Vladi Federacije BiH;
- njihovu, kako kaže, nerealnu težnju za reformskom Bosnom i Hercegovinom, uprkos degradaciji vlastitog političkog statusa.
Dodik je jasno stavio do znanja da bi eventualno novo preuređenje Bosne i Hercegovine, koje bi uvelo zastupljenost zasnovanu na procentima, moglo dodatno marginalizovati hrvatski politički utjecaj. Postavio je pitanje: “Ako se dogovorimo o procentualnoj zastupljenosti, da li će Hrvati biti spremni prihvatiti činjenicu da će imati tek osam posto udjela u vlasti?” Prema njegovom mišljenju, za Hrvate bi bilo daleko mudrije ostati dosljedni trenutnom dogovoru koji priznaje konstitutivnost naroda.
Dodik je naglasio važnost očuvanja načela konstitutivnosti naroda, po kojem brojnost ne igra presudnu ulogu – konstitutivan narod ostaje konstitutivan bez obzira na to da li ga čini 50.000 ili milion i po građana. Upozorio je da, ako hrvatski politički akteri nastave s kalkulacijama i naginjanjem ka bošnjačkim partnerima, on više neće biti u poziciji da im pomogne.
Osim poruka upućenih Hrvatima, Dodik je u svom govoru osvrnuo se i na odnose s međunarodnim akterima, konkretno Njemačkom. Najavio je mogućnost uvođenja sankcija njemačkim predstavnicima kao odgovor na, kako tvrdi, prijetnje iz Berlina. Izrazio je spremnost čak i da zabrani ulazak njemačkom ambasadoru na teritoriju Republike Srpske, ukoliko dođe do zaoštravanja odnosa.
U istom tonu, Dodik je podvukao da se institucije kao što su Sud i Tužilaštvo BiH, SIPA i VSTV, po njegovom tumačenju, ne nalaze u Ustavu BiH, te stoga ne treba ni da se primjenjuju u Republici Srpskoj. Dodao je da se RS nalazi u, kako tvrdi, odličnoj poziciji, naglašavajući: “Mi znamo šta radimo i to izaziva nervozu kod drugih.”
Jedna od najzvučnijih izjava bila je ona u kojoj je jasno poručio da više ne planira posjećivati teritorij Federacije BiH. Povod za ovu izjavu bila je informacija da je direktor Federalne uprave policije izjavio kako je dobio nalog da uhapsi određene političke zvaničnike. Dodik je ovu najavu komentarisao rekavši da će za njega Federacija BiH ubuduće biti tretirana kao „inostranstvo“, te da u to „inostranstvo“ više neće kročiti.
Na kraju, sve ove poruke mogu se sagledati kao odraz složenih i napetih političkih odnosa unutar Bosne i Hercegovine, u kojima pitanja konstitutivnosti naroda, odnosi između entiteta, ali i odnos sa međunarodnom zajednicom, ostaju stalni izvori tenzija. Dodikova retorika u ovom govoru jasno pokazuje da trenutna politička dinamika u zemlji ne obećava stabilnost bez jasnog dogovora i međusobnog poštovanja dogovorenih principa.
Štaviše, njegovo distanciranje od Federacije BiH, kao i spremnost da posegne za recipročnim sankcijama prema međunarodnim partnerima, signaliziraju moguću eskalaciju političkih nesuglasica u periodu koji dolazi. Ostaje da se vidi hoće li Dodikova upozorenja naići na odjek i reakciju unutar BiH, ali i šire, među međunarodnim faktorima uključenim u održavanje mira i stabilnosti u regionu.
