U Kanadi je pokrenuta peticija kojom se traži oduzimanje Elon Muskova kanadskog državljanstva. Više od 250.000 kanadskih građana i stanovnika potpisalo je ovu inicijativu, koja se temelji na Muskovim vezama s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Prema podnositeljima peticije, Muskova suradnja s Trumpom, koji planira uvesti carinu od 25% na sav kanadski uvoz sljedećeg mjeseca, predstavlja prijetnju nacionalnim interesima Kanade. Naime, Trump je također govorio o Kanadi kao o potencijalnoj 51. američkoj državi, što je dodatno potaknulo nezadovoljstvo među Kanadjanima.
Musk, koji je državljanin Južne Afrike, Kanade i Sjedinjenih Država, postao je jedan od Trumpovih najistaknutijih saveznika nakon što je prošlog mjeseca američki predsjednik započeo svoj drugi mandat. Podnositelji peticije tvrde da je Musk iskoristio svoje bogatstvo i utjecaj kako bi utjecao na američke izbore, a sada je postao član “strane vlade” koja pokušava ugroziti kanadski suverenitet. Ovo je izazvalo val reakcija u Kanadi, gdje mnogi smatraju da takve političke veze nisu u skladu s interesima zemlje.
U odgovoru na vijest o peticiji, Musk je na svojoj društvenoj mreži X izjavio da Kanada nije prava država, što je izazvalo dodatne kontroverze. Pravni stručnjaci ističu da kanadska vlada zapravo nije u mogućnosti opozvati legalno stečeno državljanstvo, no autor peticije tvrdi da bi ova inicijativa trebala biti shvaćena kao poziv na odgovornost. Ovaj slučaj stvorio je značajnu javnu debatu o granicama državljanstva, utjecaju bogatih pojedinaca na politiku i nacionalnom suverenitetu.
Musk je ranije objasnio da je kanadski pasoš stekao kao tinejdžer, zahvaljujući svojoj majci Mayi Musk, koja je rođena u Kanadi. Također, Musk je kasnije stekao američko državljanstvo desetljeće nakon što je stigao u Sjedinjene Države sa studentskom vizom. Iako je postao vrlo utjecajan tehnološki milijarder, njegov odnos s Kanadom i povezanost s Trumpom izazivaju snažne političke reakcije.
Elektronska parlamentarna peticija koja je pokrenuta zahtijeva početnu podršku najmanje pet Kanađana, kao i ovlaštenje člana parlamenta prije nego što može početi prikupljati potpise. Za početak prikupljanja potpisa peticija mora proći kroz proces početnog pregleda. Peticija je otvorena do 20. juna 2025. godine, nakon čega će službenik za peticije morati potvrditi da je najmanje 500 potpisa legitimno. Zatim će se čekati nova sjednica kanadskog parlamenta kako bi peticija mogla biti podnesena na raspravu u Donjem domu.
S obzirom na sve veće političke napetosti, izjava američkog predsjednika Trumpa o želji da Kanadu učini “51. državom” izazvala je ozbiljan uznemireni odgovor u Kanadi. Trump je svoju želju otišao toliko daleko da je na društvenim mrežama ismijavao kanadskog premijera Justina Trudeaua nazivajući ga “guvernerom” Kanade. Početkom veljače, Trudeau je na sastanku s poslovnim liderima upozorio da bi prijetnja Trumpa aneksijom Kanade mogla postati stvarnost, što je stvorilo dodatnu političku napetost između Sjedinjenih Država i Kanade.
Ova situacija otvorila je ozbiljna pitanja o međunarodnim odnosima i utjecaju moćnih pojedinaca na politiku država. S obzirom na duboke političke podjele u Sjedinjenim Državama i njihov učinak na međunarodne odnose, kanadski suverenitet postaje ključna tema. U tom kontekstu, pitanje o odgovornosti pojedinaca poput Muska, koji svojim postupcima izazivaju političke nesigurnosti, dobiva na značaju. Cijela situacija pokazuje kako politička povezanost i gospodarski interesi mogu imati dugoročne posljedice na nacionalnu politiku i sigurnost.
U zaključku, iako je pitanje oduzimanja Elon Muskova državljanstva kanadskim vlastima pravno vrlo komplicirano, peticija koju je potpisalo više od 250.000 ljudi jasno odražava duboke političke podjele u Kanadi u vezi s međunarodnim odnosima. Osim toga, važno je napomenuti kako se takve inicijative mogu koristiti kao alat za pozivanje na odgovornost političare i moćne pojedince čije odluke imaju dalekosežne političke i ekonomske posljedice.
Kroz ovu situaciju, jasno je da političke odluke pojedinaca i njihove veze s globalnim liderima mogu oblikovati stavove i reakcije u drugim državama. Iako peticija možda neće donijeti konkretne promjene u pogledu Muskova državljanstva, ona poslužuje kao pokazatelj kako globalni utjecaj i ekonomski interesi mogu izazvati unutarnje političke turbulencije u malim, ali strateški važnim zemljama poput Kanade. Ovaj slučaj također ističe važnost nacionalnog identiteta i suvereniteta u kontekstu međunarodnih odnosa, te kako se političke figure mogu koristiti za oblikovanje javnog mnijenja i stvaranje političkih pritisaka. Kako se situacija razvija, bit će zanimljivo pratiti reakcije drugih zemalja i međunarodnih organizacija na ovakve inicijative koje se odnose na prava i odgovornosti pojedinaca, kao i na jačanje ili slabljenje nacionalnih interesa u globalnoj političkoj areni.
