Reakcije na Izjave o Memorijalnom Centru Srebrenica
U posljednje vrijeme, pitanje o vođenju Memorijalnog centra Srebrenica ponovno je postalo predmet rasprave u političkim krugovima Bosne i Hercegovine. Ova institucija, koja ima ključnu ulogu u čuvanju sjećanja na žrtve genocida iz 1995. godine, postala je meta političkih previranja i manipulacija. Član Upravnog odbora ovog centra, Jasmin Handžić, odlučio je reagovati na nedavne izjave ministra finansija i trezora BiH, Srđana Amidžića iz SNSD-a, koji je tokom rasprave o budžetu postavio provokativno pitanje o mogućnosti da Srbin bude direktor ovog važnog memorijalnog mjesta.
U svom obraćanju, Handžić je jasno naglasio da je svaka takva diskusija o direktoru Memorijalnog centra neprihvatljiva sve dok se ne prizna genocid nad Bošnjacima. Ova izjava nije samo politička reakcija, već odraz duboke emocionalne boli i trauma koje su preživjeli Bošnjaci. Ministra Amidžića je optužio za negiranje ovog tragičnog događaja i istaknuo da nema moralno pravo da spominje instituciju koja je toliko važna za sjećanje na žrtve genocida. Njegove riječi su bile jasne: “Dokle god budete podrivali pravosnažne presude i negirali istinu, nemate pravo spominjati Memorijalni centar.” Ova izjava, iako možda zvuči kao politički izgovor, duboko rezonira s onima koji su pretrpjeli gubitke i traume tokom rata.
Politička Manipulacija
Handžić je naglasio kako politička manipulacija sjećanjima na genocid predstavlja duboku ranu za Bošnjake. On je istakao da je upit o direktoru Centra, koji se postavlja u kontekstu dnevne politike, ne samo neprimjeren već i uvredljiv. “Sve dok ne priznate genocid i ne odate počast žrtvama, ne smijete spominjati ovaj centar,” rekao je Handžić, dodajući da je SNSD-u ostao samo taj “zadnji argument” kada se raspravlja o budžetu, što jasno ukazuje na njihov politički i moralni bankrot. Ovaj trenutak je simboličan ne samo za trenutnu vladajuću stranku, već i za cijeli politički pejzaž Bosne i Hercegovine, gdje se sjećanje na genocid često koristi kao sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva.
Ova situacija ponovo otvara pitanje kako se sjećanje na genocid i njegovo priznavanje koristi (ili zloupotrebljava) u političke svrhe. U BiH, gdje su različiti narativi o ratu i njegovim posljedicama duboko ukorijenjeni, teško je izgraditi konsenzus oko važnosti sjećanja i istine. U ovom kontekstu, Handžić podvlači da Memorijalni centar predstavlja instituciju od državnog značaja koja treba biti izvan političkih igara i manipulacija. Nažalost, čini se da mnoge stranke nisu spremne ostaviti po strani svoje političke agende u korist istine i pravde. Bez obzira na to koliko su različite političke pozicije, sjećanje na genocid treba biti prioritet za sve građane BiH.
Uloga Memorijalnog Centra
Memorijalni centar Srebrenica nije samo mjesto sjećanja na genocid, već i simbol borbe za pravdu i istinu. Ovaj centar ima ključnu ulogu u obrazovanju budućih generacija o strahotama koje su se desile tokom rata, te o važnosti prepoznavanja i osude zločina protiv čovječnosti. Handžić je naglasio da se institucije kao što je Memorijalni centar ne smiju koristiti u dnevno-političke svrhe, jer predstavljaju kolektivnu bol i sjećanje na nevine žrtve. S obzirom na to da se u BiH često čuju različite interpretacije historije, ovakve institucije su od vitalne važnosti za očuvanje istine i povijesti.
Na kraju, Handžić je podsjetio ministra Amidžića na to da sedam institucija kulture od značaja za BiH nisu samo “bošnjačke institucije” – one su nacionalne institucije koje predstavljaju sve građane. “U tim institucijama rade vrhunski stručnjaci iz svih naroda naše zemlje”, naglasio je Handžić. Ovaj stav dodatno ukazuje na potrebu za razumijevanjem i poštovanjem različitosti u BiH, kao i na važnost zajedničkog rada na izgradnji budućnosti koja će se temeljiti na istini i pomirenju. U ovom smislu, Memorijalni centar treba da služi kao most između različitih naroda i kultura, a ne kao sredstvo za dalju podjelu i sukobe.
Poziv na Dialog
Reakcije poput Handžićeve su izuzetno važne jer potiču dijalog o pitanjima koja često ostaju neispitana ili posvećena političkim intrigama. Poziv na priznavanje genocida i iskreno sjećanje na žrtve su prvi koraci ka izgradnji društva koje može učiti iz svoje prošlosti i raditi na pomirenju. Jasmin Handžić, svojim istupom, pokazuje da je važno ostati dosljedan i istinoljubiv kada je riječ o pitanjima koja se tiču ljudske patnje i pravde. Ovaj poziv na dijalog je također poziv svim građanima i političarima da preispitaju svoje stavove i doprinesu izgradnji bolje budućnosti.
U trenutnom političkom okruženju, gdje se često čuju različiti narativi o ratu i njegovim posljedicama, važno je imati glasove poput Handžićevog koji podsećaju na istinu. Samo kroz iskreno suočavanje s prošlošću možemo stvoriti temelje za bolju budućnost u kojoj će se poštovati prava i dostojanstvo svih građana BiH. Uloga pojedinaca kao što je Handžić postaje ključna u borbi protiv negiranja istine i jačanju sjećanja na žrtve, čime se omogućava izgradnja društva koje se temelji na pravdi i pomirenju.
