U nedavnom obraćanju, Milorad Dodik, predsjednik manjeg bh. entiteta, iznio je niz kontroverznih stavova, naglašavajući promjene koje se odvijaju u Europi i svijetu. Dodik je oštro podržao desničarske političke vođe i stranke, pohvalivši okupljanje takvih lidera na skupu pod nazivom “Patriots for Europe” koji je održan u Madridu. Među njima su bili Viktor Orban, Marine Le Pen, Gert Wilders, i Matteo Salvini. Prema Dodiku, ovaj skup predstavlja simbol povratka Europe svojim “korijenima” i jačanje glasova koji podržavaju tradicionalne vrijednosti, zaštitu granica te borbu protiv migracija i političke dekadencije koju, prema njegovim riječima, nameće Brisel.
Dodik ističe da su poruke koje su iznesene na ovom skupu u Madridu, na kojem su se okupili desničarski lideri, sada sveprisutne diljem Europe. Prema njegovim tvrdnjama, proces koji je započeo, a koji se temelji na suverenizmu, pokazuje kako Europe, odnosno Zapad, iznova traži svoje korijene i izvorne vrijednosti. U tom kontekstu, on se fokusirao na važnost hrišćanskih vrijednosti, naglašavajući da Bosna i Hercegovina (BiH) predstavlja zemlju koja je historijski nastala kao hrišćanska, te prema njegovom mišljenju, to naslijeđe treba koristiti za modernizaciju zemlje. Ove vrijednosti, smatra Dodik, predstavljaju najveći resurs BiH za dalji razvoj, što pokazuje njegovu čvrstu poziciju prema očuvanju kulturnog i religijskog identiteta.
Dodik je zatim osvrnuo se na nedavne političke promjene koje, prema njegovom mišljenju, sugeriraju povratak Europe u prošlost, kada su temelji njenih vrijednosti bili utemeljeni na obiteljima, tradicionalnim normama i suverenitetu naroda. On smatra da pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u i ovaj desničarski skup u Madridu jasno pokazuju kako Europa ponovno traži svoje temeljne vrijednosti i interese, a to je suprotnost s nametnutim birokratskim pravilima.
Govoreći o važnosti suverenizma, Dodik je naglasio da bi ovo načelo trebalo nadvladati birokratske okvire EU, jer, prema njegovim riječima, narodi imaju pravo donijeti svoje vlastite odluke, pa čak i pravo na samoopredjeljenje. Ovakvi stavovi izazivaju političke podjele, ne samo u BiH, već i u širem europskom kontekstu, jer mnogi smatraju da bi jači suverenizam mogao ugroziti stabilnost i koheziju unutar EU.
Za Dodika je, također, vrlo važno spomenuti ulogu Republike Srpske (RS) u svim ovim procesima. On smatra da će RS biti ključna u redefiniranju Evrope, te da bi trebalo biti dio novog europskog pravca koji jača suverenitet naroda. Dodik je istaknuo kako je srpski narod kroz 20. stoljeće podnio teške žrtve zbog političkih ideologija koje su, prema njegovom mišljenju, sada zbačene, a pobjedom Trumpa i novom Europom ove ideje su ponovo ojačane.
U zaključku, Dodik je ponovio svoju podršku svakom političkom pokretu koji jača suverenitet i tradicionalne obiteljske vrijednosti, što vidi kao ključ za budućnost. On je izrazio svoju odlučnost da će Republika Srpska uvijek biti dio ove borbe, a kroz zajedništvo i slogu, kako tvrdi, Europa može ponovno postati “sjajna”. Pored toga, Dodik je pozvao na snažnu borbu za stabilnu i dostojanstvenu Europu, što za njega uključuje radikalne promjene u političkom i društvenom sustavu, te vraćanje na korijenske vrijednosti koje bi trebale oblikovati budućnost.
Ovaj govor, koji je izazvao različite reakcije, jasno pokazuje da Dodik ostaje čvrst u svojoj političkoj agendi i stavovima, a njegovim izjavama nije samo podržana desničarska politika u Europi, nego i njegov vlastiti politički smjer koji se ne protivi, već se usklađuje sa širom europskom i globalnom političkom strujom koja naglašava nacionalne interese, suverenitet i očuvanje tradicionalnih vrijednosti.
Za kraj, važno je naglasiti da Dodikove izjave ukazuju na sve dublje političke podjele koje vladaju ne samo u BiH, nego i u cijeloj Europi. Ova retorika koju on koristi može imati dugoročne posljedice na unutarnje političke procese u BiH, ali i na odnose između različitih etničkih i političkih grupacija unutar same zemlje. Dok neki smatraju da su takvi stavovi nužni za očuvanje identiteta Republike Srpske, drugi upozoravaju na opasnost daljnje polarizacije koja može dovesti do još većih nesuglasica i političkih tenzija. Iako Dodikova politika ima svojih pristaša, ona također izaziva zabrinutost zbog mogućih destabilizirajućih posljedica na političku i društvenu stabilnost regije, što će zahtijevati promišljenu i odgovornu reakciju svih političkih aktera u BiH i Europi.
