Oglasi - Advertisement

U Novom Gradu oduzete zastave sa privatnog posjeda: povratnik tvrdi da je policija ušla bez naloga

U Novom Gradu, poznatom i kao Bosanski Novi, zabilježen je slučaj koji je izazvao burne reakcije među povratnicima i širim javnim krugovima, nakon što su policijski službenici MUP-a Republike Srpske s privatnog posjeda jednog bošnjačkog povratnika uklonili i oduzeli dvije zastave. Prema tvrdnjama vlasnika kuće, riječ je o zastavi s ljiljanima i zastavi s obilježjem „Ljuti Krajišnici“, koje su se nalazile na njegovom objektu i bile vidljive sa ulice.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Vlasnik kuće, koji je u medijima označen inicijalima E. S., tvrdi da su policijski službenici ušli na njegovo dvorište bez sudskog naloga i bez prethodnog objašnjenja koje bi, kako kaže, opravdalo takav postupak. Njegova tvrdnja otvara pitanje odnosa između prava na privatnu imovinu i ovlaštenja policije kada se radi o isticanju simbola na privatnim objektima, posebno u sredinama u kojima su međunacionalne tenzije i dalje osjetljive.

Prema njegovom opisu događaja, policija je došla na njegov privatni posjed i uklonila zastave koje su bile istaknute na kući. E. S. navodi da mu službenici nisu pokazali sudski nalog niti su, kako tvrdi, dali uvjerljivo obrazloženje na osnovu kojeg bi mogli ući u njegovo dvorište.

On kaže da je bio iznenađen i uznemiren, posebno zbog činjenice da se, prema njegovim riječima, sve odvilo na privatnoj imovini i pred članovima porodice.

„Na moje pitanje kako imaju pravo da uđu na privatni posjed i uzmu zastave, rekli su da imaju pravo jer su zastave bile na vidnom mjestu“, izjavio je E. S. On tvrdi da ga je najviše pogodilo to što je, kako kaže, policija postupila bez prethodnog upozorenja i bez razgovora koji bi mogao razjasniti spornu situaciju.

Takvi postupci, prema njegovom mišljenju, šalju poruku nesigurnosti povratnicima koji u svojim domovima žele slobodno iskazivati identitet, sjećanje i pripadnost.

Kako navodi, nakon policijske intervencije uslijedilo je i kažnjavanje, ali on kaznu nije želio potpisati. „Idemo na sud. Kaznu nisam potpisao“, poručio je, naglašavajući da će slučaj nastojati pravno osporiti. Njegova odluka da ne prihvati kaznu ukazuje na namjeru da cijeli događaj dobije sudski epilog, što bi moglo rasvijetliti da li su policijski službenici djelovali u skladu sa zakonom ili su prekoračili ovlaštenja.

Ovaj slučaj posebno je osjetljiv zbog šireg društvenog i političkog konteksta u kojem se odvija. U mnogim povratničkim sredinama u Bosni i Hercegovini, pitanje isticanja nacionalnih, historijskih i kulturnih simbola i dalje izaziva kontroverze. Za jedne, zastave i obilježja predstavljaju legitimno pravo na identitet i sjećanje, dok ih drugi doživljavaju kao provokaciju ili poruku političkog karaktera.

Upravo zbog takvih različitih tumačenja, svaki incident ove vrste lako prerasta u mnogo širu raspravu o slobodi izražavanja, sigurnosti i ravnopravnosti pred zakonom.

Pitanje prava na privatnu imovinu i ovlaštenja policije

Najsporniji dio cijelog slučaja, prema tvrdnjama vlasnika kuće, jeste ulazak policije na privatni posjed bez sudskog naloga. U pravnom smislu, takve situacije obično zahtijevaju jasno definisana ovlaštenja i obrazloženja, posebno ako se radi o prostoru koji nije javna površina. Zbog toga ovaj događaj otvara ozbiljna pitanja o granicama postupanja policijskih službenika i o tome da li je u konkretnom slučaju poštovana procedura.

U bosanskohercegovačkom društvu, gdje su odnosi između zajednica i dalje osjetljivi, svako postupanje policije prema povratnicima dodatno dobija na težini. Ljudi koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta često ističu da im je važno da osjećaju sigurnost i jednak tretman, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Ako se, kako tvrdi E.

S., na njegov posjed ušlo bez naloga i bez jasnog pravnog osnova, to će vjerovatno postati predmet daljnjeg preispitivanja.

S druge strane, policijske institucije u ovakvim slučajevima obično obrazlažu da djeluju u skladu sa zakonom, ukoliko procijene da je došlo do isticanja obilježja koje može narušiti javni red i mir ili izazvati uznemirenost građana. Međutim, u ovom konkretnom slučaju do objavljivanja prvih informacija nije bilo detaljnog javnog pojašnjenja iz policije, barem ne u mjeri koja bi otklonila sve dileme.

Upravo zbog toga raste interes za utvrđivanje činjenica: šta je bio pravni osnov, ko je naredio intervenciju i da li je vlasnik imao mogućnost da unaprijed bude upozoren.

E. S. dodatno problematizira, kako tvrdi, selektivan odnos institucija prema simbolima i porukama koje se pojavljuju u javnosti. On navodi da je ranije policiji ukazivao na snimak na kojem se, prema njegovim riječima, veliča pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, ali da tada nije uslijedila reakcija kakvu je očekivao. Time želi ukazati na, po njegovom mišljenju, neujednačen pristup nadležnih prema različitim sadržajima i porukama koje se pojavljuju u javnom prostoru.

Širi značaj događaja za povratnike u Bosanskom Novom

Za bošnjačke povratnike u Novom Gradu ovaj slučaj ima i simboličku dimenziju. U sredinama u kojima je povratak nakon rata bio dug i težak proces, svaki spor oko zastava, natpisa ili obilježja često nadilazi samu administrativnu ili policijsku mjeru. On se doživljava kao pokazatelj koliko su povratnici zaista prihvaćeni i koliko mogu slobodno uređivati vlastiti životni prostor.

Zato je reakcija na ovaj slučaj snažna, jer se ne vidi samo kao pitanje jedne kuće, nego i kao pitanje općeg osjećaja sigurnosti.

Fotografija koju je vlasnik dostavio pokazuje policijsko vozilo ispred kuće, dok su na objektu bile vidljive dvije zastave. Takav vizuelni zapis dodatno je potaknuo interes javnosti, jer mnogi smatraju da slike često govore jednako snažno kao i izjave aktera. Istovremeno, fotografija ne daje odgovor na najvažnije pitanje: da li je policijsko postupanje bilo zakonski utemeljeno ili je došlo do prekoračenja ovlasti.

Bez obzira na to kako će sud, ako slučaj zaista stigne pred pravosudne institucije, ocijeniti konkretne okolnosti, jasno je da je riječ o događaju koji se ne može posmatrati izolovano. U pozadini su pitanja identiteta, prava na privatnu svojinu, granica državne sile i odnosa prema povratničkim zajednicama. Zbog toga će svaki naredni korak nadležnih institucija biti pažljivo posmatran, ne samo u Novom Gradu nego i mnogo šire.

Za sada ostaje otvoreno više važnih dilema: da li je policija djelovala po nalogu, na osnovu prijave ili vlastite procjene; da li su zastave uklonjene zbog zakonski definisanog razloga; te da li će vlasnik kuće uspjeti osporiti izrečenu kaznu.

Dok se ne dobiju službena objašnjenja, slučaj ostaje u fokusu kao još jedan primjer koliko su u Bosni i Hercegovini i dalje osjetljiva pitanja simbola, prava i međusobnog povjerenja između građana i institucija.