Preliminarni rezultati za Skupštinu Unsko-sanskog kantona otkrivaju ko je osvojio najviše pojedinačnih glasova
Nakon što su objavljeni preliminarni rezultati izbora za Skupštinu Unsko-sanskog kantona, javnost je dobila i prve detaljnije podatke o tome kako su prošli pojedini kandidati na listama političkih stranaka i koalicija. Osim ukupnog sabiranja glasova po političkim subjektima, pažnju birača i analitičara uvijek posebno privlače preferencijalni, odnosno pojedinačni glasovi, jer oni često pokazuju ko je u kampanji stekao najviše ličnog povjerenja građana.
Prema podacima do kojih je došao portal BiscaniNET, među kandidatima stranaka čiji su rezultati trenutno obrađeni, najviše pojedinačnih glasova osvojio je Mustafa Ružnić iz NES-PDA, koji je zabilježio impresivnih 6.038 glasova. Time se Ružnić izdvojio daleko ispred ostalih kandidata i potvrdio da je njegov lični politički kapital u ovoj fazi izbora snažno izražen.
U prvim presjecima rezultata upravo ovakvi kandidati često postaju ključne tačke oko kojih se dalje gradi raspodjela mandata i politički uticaj unutar budućeg saziva Skupštine USK.
Odmah iza njega nalaze se kandidati sa znatno manjim, ali i dalje vrlo značajnim rezultatima. Zinajda Hadžić iz SDA osvojila je 2.847 glasova, dok je Elvedin Sedić iz PoMAK-a dobio 2.312 glasova. Slijede Aida Pašić-Čizmić iz SDA sa 2.081 glas i Abid Mulalić iz SDA sa 1.816 glasova.
Ovi brojevi ukazuju na to da su pojedini kandidati svojim radom na terenu, prepoznatljivošću ili dugogodišnjim političkim angažmanom uspjeli privući znatno više podrške od prosjeka svojih listi.
Važno je naglasiti da se radi o preliminarnim podacima, što znači da konačna slika još nije zatvorena. Kako se nastavlja obrada biračkih mjesta, kao i drugih kategorija glasova, promjene u poretku kandidata i stranaka i dalje su moguće.
U izbornim procesima u BiH to je posebno važno jer razlika između preliminarnog i konačnog stanja ponekad može uticati i na raspodjelu mandata, kao i na unutrašnje odnose unutar stranaka, naročito kada je riječ o preferencijalnim glasovima koji odlučuju o redoslijedu na listi.
Najzapaženiji kandidati po strankama
U SDA – Stranci demokratske akcije najviše glasova osvojila je Zinajda Hadžić sa 2.847. Slijede Aida Pašić-Čizmić sa 2.081, Abid Mulalić sa 1.816, Mehmed Mahmić sa 1.687, te Adis Ćoralić sa 1.589 glasova. Među zapaženijima su i Tehvid Hajrić sa 1.585, Emir Šabić sa 1.438, Asmir Ćufurović sa 1.148 i Irnes Rizvić sa 1.103 glasa. Ovaj raspon pokazuje da je SDA imala široku bazu kandidata sa solidnom podrškom, ali i nekoliko pojedinaca koji su se jasno izdvojili.
Na listi NES-PDA – Za evropsku BiH apsolutni lider je, kao što je navedeno, Mustafa Ružnić. Iza njega slijede Emir Dautović sa 1.638, Semir Pehlić sa 1.390, Suljo Samardžić sa 1.364 i Haris Beširević sa 992 glasa. Podrška ostalim kandidatima varira, ali ovako izražen vrh liste pokazuje da je određeni broj pojedinaca nosio najveći teret prepoznatljivosti na terenu.
U političkom smislu, to može značiti da će upravo oni biti u središtu pregovora i formiranja budućih skupštinskih većina.
SDP BiH je prema do sada obrađenim glasovima predvodio Aladin Ćerimović sa 1.639 glasova, a odmah iza njega je Almin Hopovac sa 1.603. Dalje slijede Denis Osmankić sa 1.081, Adnan Habibija sa 929 i Danko Jakšić sa 751 glasom. Na ovoj listi vidljiv je relativno tijesan raspored među vodećim kandidatima, što često znači da su pojedinačne simpatije birača bile raspoređene na više istaknutih imena, bez izrazite dominacije jednog kandidata u cijelom spektru.
U PoMAK-u – Pokretu za modernu i aktivnu Krajinu najviše glasova osvojio je Elvedin Sedić sa 2.312, a slijede ga Zikrija Duraković sa 994 i Armin Amidžić sa 900. Dalje su zabilježeni Maja Uremović sa 701 i Erna Begatović Huremagić sa 505 glasova.
Budući da je PoMAK lokalno snažno prepoznat kao politički subjekt koji se oslanja na regionalnu infrastrukturu i aktivizam na terenu, ovakvi rezultati nisu iznenađenje, ali potvrđuju da je nositelj liste imao posebnu težinu među biračima.
Raspored snaga i značaj preferencijalnih glasova
Preferencijalni glasovi su u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine od posebne važnosti jer građanima omogućavaju da unutar jedne liste nagrade određene kandidate, čak i kada lista kao cjelina ostvaruje dobar ili slabiji rezultat.
Upravo zato pojedinci poput Mustafe Ružnića, Zinajde Hadžić, Elvedina Sedića, Aide Pašić-Čizmić i Aladina Ćerimovića nisu važni samo kao kandidati sa velikim ličnim brojem glasova, već i kao potencijalni nosioci budućih političkih pozicija i uticaja unutar svojih stranaka.
U drugim političkim subjektima takođe se vide zanimljivi rezultati. Stranka za Bosnu i Hercegovinu predvođena je Nisvetom Jusićem sa 1.205 glasova, dok je Samra Mehić osvojila 852. Kod DF/GS najviše je glasova imao Jasmin Hušić sa 571, a kod Laburističke stranke BiH ističe se Elma Đogić sa 1.588 glasova. U NiP-u – Stranci penzionera-umirovljenika BiH vodeći je Azhar Sejarić sa 817, dok je u Našoj stranci najuspješniji bio Jasmin Hodžić sa 560 glasova.
Među manjim političkim subjektima također ima kandidata koji su ostvarili respektabilan pojedinačni rezultat. BH Zeleni bilježe dobar plasman Agana Bunića sa 521 glasom, DNZ BiH – Krajiška stranka predvodi Amir Ćufurović sa 241 glasom, dok je kod liste Naprijed Bosna i Hercegovina! najviše osvojio Emir Mujadžić sa 274 glasa. Iako su ti brojevi manji od rezultata najvećih stranaka, oni pokazuju da postoji značajan prostor za lokalno prepoznatljive kandidate i manje političke opcije.
U izbornoj areni Unsko-sanskog kantona, gdje su političke preferencije često vrlo dinamične i povezane s lokalnim pitanjima, ovakvi rezultati mogu imati dalekosežne posljedice. Visok broj glasova ne znači automatski i mandat, ali gotovo uvijek znači da je kandidat stekao ozbiljan politički legitimitet.
Zato će se u narednim danima pažljivo pratiti dalja obrada rezultata, jer će se tek konačnim presjekom znati kako će izgledati puni sastav kantonalne skupštine i ko će zaista preuzeti ulogu nosilaca budućih odluka.
Za birače i političke aktere najvažnija poruka ovih preliminarnih podataka jeste da je lični glas i dalje snažan faktor u oblikovanju političke karte USK. U sredinama poput Unsko-sanskog kantona, gdje su lokalna prepoznatljivost, terenski rad i povjerenje zajednice često presudni, kandidati sa izraženim preferencijalnim rezultatima obično ostaju važni i nakon izbora, jer upravo oni najčešće predstavljaju političko lice svojih stranaka pred javnošću.
