Schmidt upozorava na novu fazu političke napetosti u Bosni i Hercegovini
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u razgovoru za njemački radio Deutschlandfunk ponovo je skrenuo pažnju na stanje u zemlji nakon nedavnih izbora, upozoravajući da rezultati ne donose suštinsko smirivanje političkih prilika, nego potvrđuju da su duboke podjele i dalje prisutne.
Njegove poruke dolaze u trenutku kada se u domaćoj javnosti intenzivno raspravlja o tome da li izborni rezultati jačaju postojeće etničke i stranačke blokove ili otvaraju prostor za nove političke odnose.
Schmidt je u intervjuu istakao da izbori jesu donijeli određene tehničke pomake, ali da to ne znači da su ključni problemi riješeni. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina i dalje ostaje zarobljena u strukturi u kojoj su konfliktne linije duboko usađene u svakodnevnu politiku, institucije i odnos prema budućnosti države. “Osnovne konfliktne linije ostaju”, poručio je, naglašavajući da takvo stanje ne otežava samo političku stabilnost, nego i evropski put zemlje.
U analizi izbornih rezultata, Schmidt nije govorio samo o pobjednicima, nego i o onome što, po njegovom mišljenju, nedostaje opoziciji, posebno u Republici Srpskoj. Smatra da dio opozicionih stranaka nije ponudio uvjerljivu alternativu Miloradu Dodiku i SNSD-u, niti je uspio izgraditi političku ponudu koja bi biračima izgledala kao stvarna promjena.
Takav pristup, upozorio je, često vodi tome da birači ostaju uz već poznatu opciju, čak i kada nisu potpuno zadovoljni postojećim stanjem.
Posebno se osvrnuo na odnos prema prošlosti i ratnim zločinima, navodeći kao primjer javne geste koje, prema njegovom mišljenju, pokazuju odsustvo jasne distance prema zločinačkoj politici devedesetih. U tom kontekstu kritikovao je ponašanje pojedinih opozicionih aktera koji, kako je rekao, pokušavaju “biti bolji nacionalisti” umjesto da ponude drugačiju viziju društva.
Schmidt je time ukazao na važan politički paradoks: u sredinama u kojima dominira nacionalistički diskurs, birači često biraju onu opciju koja se čini autentičnijom, a ne nužno umjerenijom.
Dodik kao politički akter i odnos prema velikim silama
Govoreći o Miloradu Dodiku, Schmidt je koristio izraz da je riječ o “političkoj životinji prve garniture”, čime je htio naglasiti njegovu sposobnost političkog preživljavanja, prilagođavanja i stalnog manevrisanja između različitih centara moći. Prema Schmidtovom tumačenju, Dodik vješto koristi odnose s Moskvom i Washingtonom, kao i unutrašnje slabosti sistema u Bosni i Hercegovini, kako bi očuvao vlast i politički utjecaj.
Takvo balansiranje između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, smatra Schmidt, nije samo lična strategija jednog političara, nego simptom šireg balkanskog političkog modela u kojem se interesi često grade na složenim vezama, neformalnim kanalima i pritiscima iza kulisa. On je upozorio i na to da u Republici Srpskoj postoje elementi korupcije i kriminala koji dodatno otežavaju reformske procese.
U maloj i politički osjetljivoj državi, kako je naveo, takvi obrasci mogu dugo opstajati ako institucije nisu dovoljno snažne.
Schmidt je također komentarisao ulogu međunarodnih aktera, posebno Sjedinjenih Američkih Država, i ocijenio da Washington, uprkos promjenama administracija i tonu kojim se obraća regionu, ipak nije napustio osnovna načela Dejtonskog mirovnog sporazuma. “SAD ostaju pri Dejtonskom sporazumu, a Dejton je teritorijalni integritet BiH postavio kao temelj svega”, naglasio je, dodajući da upravo taj princip ostaje ključan za svaku ozbiljnu raspravu o budućnosti Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom mišljenju, politički pritisci i lobiranje oko OHR-a, uključujući i pokušaje da se utiče na njegov odlazak s funkcije visokog predstavnika, pokazuju koliko su jaki interesi vezani uz kontrolu nad političkim procesima u BiH. Istakao je da je bilo mnogo aktivnosti usmjerenih ka tome da se oslabi međunarodni nadzor, ali da to ne znači da je došlo do promjene u samom američkom stavu prema dejtonskom poretku.
U američkom Kongresu, kako je rekao, i dalje postoji široka dvostranačka podrška očuvanju Dejtona.
Šta bi moglo uslijediti u narednom periodu
Jedan od najvažnijih dijelova Schmidtove poruke odnosi se na ono što očekuje u narednoj godini. On je otvoreno upozorio da postoji ozbiljna mogućnost da Milorad Dodik pokuša dodatno produbiti podjele i otvoriti proces koji bi vodio prema cijepanju države ili barem ka novim destabilizirajućim potezima.
Takve najave, čak i kada dolaze u obliku političke retorike, u Bosni i Hercegovini imaju posebnu težinu jer se nadovezuju na dugogodišnje strahove od ugrožavanja teritorijalnog integriteta zemlje.
Schmidt zato smatra da Evropska unija i druge međunarodne institucije moraju već sada pripremiti mehanizme reakcije. Po njegovim riječima, nije dovoljno čekati da kriza eskalira, nego je potrebno imati jasne alate, političku volju i spremnost na odlučan odgovor. Upozorio je da bi svako odlaganje moglo ohrabriti aktere koji testiraju granice međunarodne tolerancije i pokušavaju stvoriti činjenice na terenu prije nego što reaguje šira zajednica.
Ovakva upozorenja nisu nova u njegovim javnim nastupima, ali sada dolaze u trenutku kada su regionalni odnosi dodatno opterećeni političkim tenzijama u Srbiji, kao i neizvjesnošću oko toga kakav će biti budući smjer politike u Beogradu. Schmidt je naglasio da će i tamošnji izbori utjecati na stabilnost cijelog regiona, jer će pokazati da li prevladava logika integracije ili politika dodatnog produbljivanja podjela.
U tom smislu, Bosna i Hercegovina nije izolirano pitanje, nego dio šireg geopolitičkog prostora.
Na kraju intervjua, Schmidt je izrazio nadu da će u budućnosti veću ulogu preuzeti mlađe generacije i da će civilno društvo postati snažniji korektiv postojećim političkim strukturama. Smatra da upravo građanski angažman, pritisak javnosti i pojačano uključivanje mladih mogu pomoći da se politički diskurs izmakne iz začaranog kruga stalnih etničkih sukoba i blokada.
“Angažman civilnog društva je hitno potreban”, poručio je, ostavljajući dojam da, uprkos teškoj političkoj slici, još uvijek vidi prostor za promjenu.
Njegove izjave potvrđuju da Bosna i Hercegovina ulazi u period u kojem će se istovremeno testirati snaga domaćih institucija, otpornost Dejtonskog poretka i spremnost međunarodne zajednice da reaguje na eventualne pokušaje destabilizacije.
U takvom ambijentu, upozorenja poput Schmidtovih ne ostaju samo dio političke rasprave, nego postaju i podsjetnik da se pitanje budućnosti države ne može posmatrati isključivo kroz prizmu izbornih pobjeda, već kroz način na koji će se štititi njena cjelovitost, institucije i demokratski okvir.
