Muž i žena svađali se ko će platiti drva, policija ih uhapsila

Porodično nasilje u Hrvatskoj: Presuda supružnicima zbog fizičkih sukoba

U jednom mirnom selu u okolini Zagreba, jučer se dogodio incident koji je izazvao pažnju javnosti i potaknuo rasprave o problemu porodičnog nasilja. Ovaj slučaj obuhvata supružnike Mariju (40) i Ratka (38), koji su se sukobili u dvorištu svoje porodične kuće, a povod za sukob bila je kupovina drva. Ova situacija ukazuje na duboke probleme u odnosima koji često mogu dovesti do nasilničkog ponašanja unutar porodice, otkrivajući složenu dinamiku koja stoji iza ovakvih incidenata.

Povod sukoba: banalnost ili duboki problemi?

Prema informacijama iz presude, sukob se dogodio sredinom decembra prošle godine oko 12.30 sati. Tokom rasprave, Marija je izrekla uvredljive reči svom suprugu, govoreći mu: “Je*em ti mater, neću ti dati niti centa, napuši se ku*ca”. Ubrzo nakon toga, Ratko je uzvratio istom mjerom, nazivajući svoju suprugu “dro*om”. Ovaj verbalni sukob postao je nasilnički i rezultirao je ozbiljnim posledicama za oboje, koji su se našli na optuženičkoj klupi zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Ovaj incident može se činiti kao banalna svađa, no iza svakog izgovorenog uvredljivog izraza često se kriju mnogo dublji problemi. Mnogi stručnjaci smatraju da su uzroci porodičnog nasilja složeni i uključuju emocionalne, ekonomske i socijalne faktore. U ovom slučaju, pitanje novca za kupovinu drva može biti simptom dubljih finansijskih problema ili nezadovoljstva unutar braka, što može dovesti do eskalacije sukoba.

Posljedice nasilničkog ponašanja

Na osnovu izjava i dokaza, sutkinja je zaključila da je ovakvo ponašanje uzrokovalo povredu dostojanstva i uznemirenost kod oboje supružnika. Osuđeni su na kaznu od po 300 eura, uz dodatak prekršajnih troškova u iznosu od 30 eura. Međutim, zbog dana provedenog u policijskom pritvoru, od svake kazne oduzeto im je po 40 eura. Ovaj slučaj naglašava ozbiljnost problema nasilja u porodici, koji se često potcjenjuju i smatraju nevažnim. Nažalost, ovakvi incidenti često ostavljaju dugotrajne mentalne ožiljke na oboje učesnika, a istraživanja pokazuju da žrtve porodičnog nasilja često pate od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i drugih mentalnih problema. Osim finansijskih posljedica, ovakvi incidenti mogu izazvati i emocionalne traume koje se ne mogu lako prevazići. Parovi koji se suočavaju s porodičnim nasiljem često se suočavaju s osjećajem srama i krivnje, što ih može odvratiti od traženja pomoći. U društvu u kojem se porodično nasilje često minimizira, važno je da se stvori okruženje u kojem će žrtve osjećati podršku i slobodu da progovore o svojim iskustvima.

Zabrana pristupa i život nakon presude

Osim novčane kazne, Mariji i Ratku izrečena je i zabrana približavanja na udaljenost manju od 10 metara, koja će trajati šest mjeseci. Ovo predstavlja dodatni izazov s obzirom na činjenicu da oboje i dalje žive u istoj kući, iako se više ne smatraju supružnicima. U ovoj situaciji, osim fizičkog razdvajanja, potrebna je i emocionalna distanca koja će im omogućiti da preispitaju svoje postupke i odnose. Ovakva situacija može stvoriti dodatne tenzije i potencijalno dovesti do daljnjih sukoba, što ukazuje na potrebu za dodatnom podrškom i intervencijom stručnjaka za mentalno zdravlje. Psiholozi često savjetuju da su takve restrikcije samo privremeno rešenje i da je ključno raditi na dugoročnim strategijama prevencije nasilja. To podrazumijeva terapiju i savjetovanje, kao i podršku zajednice koja može pomoći oboma partnerima da se suoče sa svojim izazovima i izgrade zdravije obrasce komunikacije.

Finansijska situacija supružnika

Marija, koja radi kao vozačica tramvaja, zarađuje oko 2000 eura neto mjesečno, dok Ratko, vodoinstalater, ima platu od 1500 eura neto. Ova finansijska situacija može dodatno otežati njihovu sposobnost da se nose s posljedicama presude, ali i dodatno pogoršati njihovu međusobnu interakciju. Često se zaboravlja kako finansijski problemi mogu biti katalizator za nasilje u porodici, stvarajući napetosti i nesuglasice koje se mogu prenijeti na emocionalnu razinu. U ovakvim situacijama, zajednički troškovi, kao što su stanovanje, hrana i osnovne potrebe, mogu postati izvor stalnog stresa. Pored toga, očekivanja od oboje supružnika mogu dodatno otežati situaciju. Razlike u prihodima također mogu dovesti do osjećaja inferiornosti ili nadmoćnosti, što može uticati na dinamiku moći unutar braka. To dodatno ukazuje na važnost finansijske pismenosti i otvorene komunikacije o novcu unutar porodice, što može pomoći u prevenciji sukoba.

Širi kontekst porodičnog nasilja u društvu

Ovaj slučaj nije izolovan i predstavlja samo vrh ledenog brijega kada je u pitanju pitanje porodičnog nasilja u društvu. Prema podacima, nasilje u porodici često ostaje skriveno i neotkriveno, a mnogi slučajevi se nikada ne prijave. Pored fizičkog nasilja, emocionalni i verbalni sukobi, poput onih koje su iskusili Marija i Ratko, često se minimiziraju i smatraju “normalnim” u svakodnevnim odnosima. U svjetlu ovog problema, važno je podizati svest o ovom problemu i ohrabrivati žrtve da potraže pomoć. Kampanje i organizacije koje se bave prevencijom nasilja u porodici igraju ključnu ulogu u podizanju svijesti i pružanju podrške. Edukacija o prepoznavanju znakova nasilja, kao i informacije o dostupnim resursima i podršci, može pomoći žrtvama da se oslobode nasilnog okruženja. Također, društvena stigmatizacija žrtava često ih sprječava u traženju pomoći, stoga je važno raditi na promjeni stavova u društvu.

Zaključak: Put ka ozdravljenju i prevenciji

Da bi se spriječilo ponavljanje ovakvih incidenata, potrebno je raditi na prevenciji porodičnog nasilja kroz obrazovanje, podršku i resurse za porodice koje se suočavaju s konfliktima. Organizacije koje se bave ovom problematikom igraju ključnu ulogu u pružanju pomoći i smanjenju stigme koja okružuje žrtve. Samo kroz otvorenu diskusiju i akciju možemo doći do promjena koje će osigurati sigurnije i zdravije porodične dinamike. U budućnosti, društvo mora raditi na jačanju zakonskih okvira i resursa koji će omogućiti bržu i efikasniju reakciju na slučajeve porodičnog nasilja. Jačanje zajednice i podrška žrtvama i njihovim porodicama može stvoriti okruženje koje će smanjiti incidenciju nasilja i pomoći ljudima da izgrade zdravije odnose. Ovakav pristup ne samo da će pomoći u sprečavanju nasilja, već će također doprinijeti izgradnji društva koje je zasnovano na poštovanju, empatiji i podršci.