Piše: Nedim Botić
Živimo u vremenu kada prema medicinskim podacima 40 posto stanovništva u BiH i svijetu boluje od depresije, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. godine ta bolest biti drugi najčešći uzrok smrtnosti. Stručnjaci upozoravaju da građani BiH zbog depresije, sve češće posežu za antidepresivima i benzodiozepinima, odnosno koriste bensedine, leksilijume, apaurine i druge lijekove, i na njih godišnje potroše milione i milione KM, često bez ikakvog učinka.
Nažalost, lijek često tražimo posvuda, ne žaleći ni truda, ni novca, a on je puno bliži nego što mislimo. Potpuno je besplatan, i skoro ga svako naše kućanstvo posjeduje. Radi se o Allahovoj Knjizi – Kur’anu.
Zapadni naučnici su tek nedavno ustanovili ono što vjernici znaju već 1400 godina – Kur’an je lijek za tijelo i dušu. Istraživanje prof. dr. M. MacPheeja, objavljeno u 22. broju naučnog žurnala Medicinska antropologija (Medical Anthropology), je otkrilo da učenje Kur’ana blagotvorno djeluje kod problema s depresijom, povećanog stresa i anksioznosti, te nudi olakšanje u vremenima teških životnih problema i briga koje zaokupljaju čovjeka.
Istraživanje pod nazivom „Medicine for the heart: the embodiment of faith in Morocco“ (Lijek za srce: otjelovljenje vjere u Maroku) provedeno 2003. godine u Maroku, je potvrdilo da učenje kur’anskih ajeta pomaže ženama da uspostave emocionalnu i duševnu smirenost, poremećenu usljed socijalnih promjena – životnih problema i briga koje narušavaju srčano i tjelesno zdravlje. Otuda porijeklo vodi i sam naziv studije, jer su učesnice studije Kur’an nazvale – „lijekom za srce“.
U sažetku studije, dr. MacPhee ističe: „’Lijek za srce’ je način na koji se u Maroku opisuje moć Kur’ana da liječi srce, organ i simbol koji povezuje duhovno, emocionalno i fizičko iskustvo. Učenje Kur’ana za žene-domaćice iz jugoistočnog Maroka predstavlja idealan način kako upravljati emocijama povezanim s nedavnim društvenim promjenama (radi se o emocijama koje uznemiravaju srce i tijelo).
Ovaj rad je preliminarno ispitivanje koja pokazuje kako u svakodnevnom životu fenomen vjere osvjetljava otjelovljenu strukturu zdravog života, u kojem se duhovno iskustvo spaja s fizičkim i emocionalnim iskustvom. Kombinujući perspektive antropologije ovog iskustva i socijalne psihologije, u radu naglašavam neke od duhovnih aspekata blagostanja koji je javljaju kao domaći proizvod zdravlja, posebno u odnosu na središnje kulturne jedinstva i unutrašnjeg, duhovnog života. Koncept duhovnog tijela (duše) locira ovo iskustvo unutar tijela (u ovom slučaju, iz srca), a ne van čovjeka (tj. u kognitivni ili simbolički prostor.)“ (1)
U zaključku studije, autor ističe da bi ovo istraživanje trebalo poslužiti kao osnova budućim ispitivanjima djelovanja Kur’ana na tjelesno i duševno zdravlje, ističući da bi to otvorilo i nove mogućnosti u domenima psihologije i psihoterapije.
Istinu je rekao Uzvišeni Allah: “O ljudi, već vam je stigla poruka od vašeg Gospodara, i lijek za ono što je u prsima i uputa i milost vjernicima.” (2)
1 – Izvor: MacPhee, M. (2003). Medicine of the heart: The embodiment of faith in Morocco,Medical Anthropology, 22, 53-83.
2 – Kur’an, prijevod značenja sure Junus, 57.
minber.ba
