Teška Ekonomija: Suočavanje sa Poskupljenjima u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina se suočava s teškom ekonomskom situacijom, koja je sve više vidljiva u svakodnevnom životu građana. Dok se cijene osnovnih namirnica nezaustavljivo povećavaju, prosječna plata u Federaciji BiH ne može zadovoljiti ni osnovne životne potrebe. U usporedbi s 2021. godinom, realnost je alarmantna: za 100 KM danas se može kupiti gotovo upola manje osnovnih namirnica, uključujući meso, mlijeko i povrće. Ova situacija pretvara svakodnevni odlazak u trgovinu u pravu borbu za preživljavanje, gdje mnogi građani moraju birati između osnovnih životnih potreba, kao što su hrana i režijski troškovi.
Statistike koje Šokiraju
Prema najnovijim podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa je do oktobra 2025. godine narasla na nevjerovatnih 3312,40 KM. Kada se ovaj iznos uporedi s prosječnom platom isplaćenom u avgustu, koja iznosi 1595 KM, dolazimo do poražavajuće spoznaje: prosječna plata pokriva samo 48,15% mjesečnih troškova. Ovo je posebno zabrinjavajuće za one koji rade za minimalac, koji s mjesečnom platom od 1.000 KM uspijevaju pokriti samo nešto više od 30% svojih osnovnih troškova. Ovakva situacija dovodi do povećanja siromaštva i socijalne nepravde, što dodatno opterećuje i onako krhke porodične budžete.
Ekstremni Porast Cijena
Ove brojke nisu samo hladne statistike; one su surova realnost s kojom se svakodnevno suočavaju porodice širom zemlje. Naime, poskupljenje osnovnih namirnica rezultiralo je dramatičnim padom kupovne moći. U oktobru 2021. godine, potrošačka korpa je iznosila 2101,71 KM, što je 1210 KM manje nego danas. Zanimljivo je da su udjeli pokrivenosti plaćama slični, ali skok cijena osnovnih namirnica potpuno je izmijenio kvalitet života građana. Na primjer, cijena hljeba je skočila za više od 30%, dok su cijene mesa i mlijeka porasle i do 50% u odnosu na prethodne godine. Ova poskupljenja ne samo da utječu na svakodnevne troškove, već i na prehrambene navike porodica, koje su prisiljene da smanje potrošnju ili biraju jeftinije, često manje kvalitetne alternative.
Izvještaj o Kupovnoj Moći
Analiza kupovne moći za 100 KM kroz posljednje četiri godine pokazuje dramatične promjene. U 2021. godini, za 100 KM moglo se kupiti 31,3 kilograma riže, dok danas to iznosi samo 21,7 kilograma. Razlika je također primjetna i kod brašna, gdje je količina s 91 kilograma pala na 66,6 kilograma. Ove brojke nisu samo apstraktne; one predstavljaju stvarne promjene u životima ljudi koji se bore da prežive. Kada pogledamo i cijene povrća, primijetit ćemo da su mnoge porodice počele alternativno uzgajati vlastito povrće kako bi smanjile troškove, ali to nije rješenje za sve. Ovo je posebno izraženo u ruralnim područjima, gdje je dostupnost tržišta ograničena, a troškovi transporta dodatno otežavaju situaciju.
Utjecaj na Porodične Budžete
Najveći udarac doživjela je kategorija mesa. Umjesto 7,4 kilograma junetine koju smo mogli kupiti prije četiri godine, danas za istu svotu dobijamo samo 3,95 kilograma, što predstavlja skoro prepolovljenu količinu. I mlijeko nije izostalo: izgubili smo 26 litara po svakoj stotini maraka, dok je maslac sa 4,7 kilograma pao na skromnih 2,9 kilograma. Čak je i krompir, koji je tradicionalno bio najpristupačnija namirnica, postao luksuz: umjesto nekadašnjih 142,9 kilograma, danas za 100 KM možemo kupiti tek 66,67 kilograma. Ove promjene direktno utiču na ishranu, a mnoge porodice su prisiljene da se okreću jeftinijim i manje hranjivim alternativama, što može dovesti do dugoročnih zdravstvenih problema, posebno kod djece i starijih osoba.
Posljedice na Širi Ekonomiju
Cijena goriva dodatno pogoršava situaciju, jer je sa 55,6 litara za 100 KM pala na 43,47 litara. Ovo lančano povlači poskupljenja svih drugih usluga, stvarajući dodatni pritisak na porodične budžete. Jaz između prihoda i rashoda se širi, a dok statistike pokazuju postotke, građani u svojim vrećicama vide surovu istinu. Ova ekonomska stvarnost zahtijeva hitnu pažnju i odgovore od strane vlasti, jer se veliki broj građana suočava s posljedicama koje mogu trajno uticati na kvalitet njihovih života. U takvim uslovima, mnogi se okreću dodatnim izvorima prihoda, poput honorarnih poslova, što dodatno opterećuje već ionako prenapregnut radni sektor.
Nužnost Promjena
Kako bi se ublažile posljedice ovih poskupljenja, bitno je da vlasti poduzmu mjere koje će omogućiti poboljšanje životnog standarda građana. Bilo bi korisno razmotriti strategije za poboljšanje ekonomije, kao i planove za zaštitu najugroženijih slojeva društva. Građani zaslužuju više i očekuju konkretne akcije koje će rezultirati smanjenjem cijena osnovnih životnih namirnica i poboljšanjem njihovih ekonomskih prilika. U tom smislu, vlasti bi trebale razmisliti o subvencioniranju osnovnih namirnica ili uvođenju programa pomoći za najugroženije. Također, važno je poticati lokalne proizvođače i poljoprivrednike kako bi se povećala dostupnost i konkurentnost proizvoda na tržištu. Samo kroz zajedničke napore možemo stvoriti održiviju ekonomiju koja će omogućiti boljitak za sve građane.
