Aktuelna situacija u Gazi: Izuzimanje Turske iz multinacionalne misije
U svjetlu recentnih dešavanja u Pojasu Gaze, Turska se čini da će biti isključena iz planirane stabilizacijske misije, koja bi trebala uključivati oko 5.000 vojnika. Ova odluka donijeta je u trenutku kada je izraelska vlada jasno stavila do znanja da ne želi tursko učešće u ovoj operaciji. Američki državni sekretar Marco Rubio je izjavio da je uslov za formiranje multinacionalne snage da Izrael bude zadovoljan njenim nacionalnim sastavom, što dodatno naglašava komplicirane međunarodne odnose u ovom području. Ova odluka ne dolazi kao iznenađenje s obzirom na složene političke relacije između Turske i Izraela, koje su već godinama opterećene različitim geopolitičkim faktorima.
Turska i Izrael: Napeti odnosi u fokusu
Odnosi između Turske i Izraela su već godinama napeti, posebno zbog različitih stavova o regionalnim pitanjima poput sukoba u Siriji i palestinskog pitanja. Izraelska vlada, predvođena premijerom Benjaminom Netanyahuom, smatra turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana prebliskim Muslimanskoj braći i Hamasu, što dodatno otežava mogućnost saradnje između ovih dviju zemalja. Na nedavnim sastancima međunarodnih zvaničnika, izraelski lider je jasno izrazio sumnju u sposobnost Turske da doprinese stabilnosti u regionu, te je pozvao na uključivanje samo onih zemalja koje su bliske Izraelu.
Ova tenzija je dodatno pojačana nakon što su se prošle godine dogodili incidenti koji su uključivali izraelske napade na turske brodove koji su prevozili humanitarnu pomoć Palestincima. Turska je osudila te akcije kao “agresivne” i “neprihvatljive”, a Erdoğan je više puta isticao potrebu za zaštitu prava Palestinaca. Iako je Turska nudila svoje trupe za stabilizacijsku misiju, njena ponuda je odbijena, što je izazvalo brojne kritike i kontroverze unutar međunarodne zajednice.
Uloga Egipta i drugih zemalja
Diplomatski izvori sugeriraju da će misiju najvjerovatnije predvoditi Egipat, uz očekivano učešće Indonezije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ove zemlje snažno zagovaraju da misija dobije mandat Vijeća sigurnosti UN-a, iako će formalno djelovati izvan okvira Ujedinjenih nacija. Ova multinacionalna snaga će raditi u bliskoj saradnji s američkom vojnom jedinicom Centar za civilno-vojnu koordinaciju (CMCC), koja je nedavno otvorena u izraelskom Kiryat Gatu. CMCC će imati ključnu ulogu u raspodjeli humanitarne pomoći Gazi, koja se suočava s krizom usljed kontinuiranih sukoba. Egipat, kao ključni igrač u ovom procesu, već dugo ima značajnu ulogu u posredovanju između Izraela i Palestinaca. Njegova geografska blizina i istorijski odnosi s obje strane omogućavaju Kairu da djeluje kao most između sukobljenih strana. Očekuje se da će egipatski vojnici i diplomate biti ključni akteri u pružanju stabilnosti i sigurnosti, uz pokušaje da se uspostavi trajni mir u regionu koji je već pretrpio brojne krize.
Obnova i izazovi u Gazi
Misija će se, pored vojne koordinacije, fokusirati i na razoružanje Hamasa te uspostavljanje prelazne palestinske vlade. Ipak, formiranje te vlade ostaje predmet pregovora, a izraelski premijer Netanyahu je već izjavio da Palestinska uprava neće imati nikakvu ulogu u poslijeratnoj Gazi. U međuvremenu, različite palestinske frakcije, uključujući Hamas i Fatah, postigle su dogovor u Kairu o formiranju „privremenog komiteta nezavisnih stručnjaka“ koji će upravljati ključnim službama i javnim životom u Gazi. Ovaj komitet ima za cilj da obezbijedi osnovne usluge građanima, kao što su voda, struja i zdravstvena zaštita. Međutim, izazovi s kojima se suočavaju su ogromni. Infrastruktura u Gazi je ozbiljno oštećena u prethodnim sukobima, a obnovu će biti potrebno planirati i izvoditi pod strogim nadzorom međunarodnih aktera kako bi se osigurala transparentnost i sprečila korupcija. U tom smislu, međunarodna zajednica će morati da igra aktivnu ulogu kako bi se obezbijedila sredstva i resursi potrebni za rekonstrukciju ovog devastiranog područja.
Humanitarna kriza i međunarodni odgovor
Turski tim za upravljanje katastrofama AFAD, koji se sastoji od 81 člana, i dalje čeka izraelsku dozvolu za ulazak u Gazu iz Egipta. Predsjednik Erdoğan je naglasio potrebu da Sjedinjene Američke Države poduzmu konkretne mjere kako bi natjerale Izrael da ispuni svoje obaveze iz Trumpovog mirovnog plana. Ovo uključuje i jačanje pritiska na Izrael da omogući slobodan pristup humanitarnoj pomoći koja je neophodna za preživljavanje miliona stanovnika Gaze. S druge strane, Rubio je izjavio da „nema mjesta za agenciju UNRWA u Gazi“, nazvavši je „podružnicom Hamasa“, što je izazvalo brojne reakcije na međunarodnoj sceni, uključujući i reakcije UN-a i Međunarodnog suda pravde (ICJ). Ova izjava je dodatno zakomplikovala situaciju, jer se UNRWA već dugi niz godina bavi humanitarnim radom u Gazi i predstavlja ključnu instituciju za podršku palestinskom stanovništvu u ovoj teškoj situaciji. Njihove aktivnosti uključuju obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, kao i socijalnu pomoć, a isključenje ove agencije moglo bi dodatno pogoršati već tešku humanitarnu situaciju.
Izazovi za budućnost Gaze
Upravljačka situacija u Gazi ostaje neizvjesna, a budućnost regije zavisi od razvoja događaja na terenu. Norveška, zemlja koja je inicirala rezoluciju na Generalnoj skupštini UN-a, priprema novi prijedlog kojim bi se Izrael obavezao na omogućavanje slobodnog ulaska humanitarne pomoći u Gazu. Prema ranijim dogovorima, planirano je da svakodnevno u Gazu ulazi 600 kamiona s pomoći, dok se trenutno taj broj kreće oko 89, što je samo 14% od planiranog. UNRWA je optužila Izrael za blokadu humanitarne pomoći, naglašavajući sve jaču humanitarnu krizu koja pogađa lokalne porodice. Osim toga, budućnost Gaze zavisi i od unutrašnjih političkih previranja među palestinskim frakcijama. Različita razilaženja i rivalstva između Hamasa i Fataha otežavaju formiranje jedinstvenog fronta i pronalaženje zajedničkog rješenja za trajni mir. U tom kontekstu, međunarodna zajednica treba da podrži dijalog među palestinskim frakcijama kako bi se stvorili uslovi za saradnju i izgradnju povjerenja.
U zaključku, situacija u Gazi ostaje kompleksna i zahtijeva pažnju međunarodne zajednice. Sa stalnim sukobima, humanitarnom krizom i političkim previranjima, budućnost ovog regiona će zavisiti od sposobnosti svih uključenih strana da pronađu održiva rješenja i uspostave trajni mir. S obzirom na sve izazove s kojima se suočavaju, od ključne je važnosti da međunarodna zajednica ostane angažovana i aktivna u traženju rješenja za ovaj duboko ukorijenjeni sukob.
