Izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini: Politička Neizvjesnost i Potreba za Dialožem
Politička scena u Bosni i Hercegovini već dugo vremena prolazi kroz razne turbulencije, a jedan od ključnih izazova koji ne prestaje dominirati je pitanje izmjena Izbornog zakona. Uoči predstojećih izbora 2026. godine, tenzije među političkim strankama su na vrhuncu. U središtu ovih rasprava nalaze se strahovi, posebno unutar Hrvatskog demokratskog sabora Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), od ponavljanja situacije iz prethodnih izbornih ciklusa kada su bošnjački birači izabrali člana Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda. Ovaj fenomen je doveo do brojnih kontroverzi, uključujući izbor Željka Komšića, što je otvorilo pitanja o legitimnosti političkog predstavljanja konstitutivnih naroda u zemlji.
Izbori u Bosni i Hercegovini su svake godine predmet intenzivnih analiza i rasprava, a izmjene Izbornog zakona često se nalaze na vrhu političkog dnevnog reda. Od 1996. godine, kada je na snazi postavljen Dejtonski mirovni sporazum, izborni sistem je pretrpio mnoge promjene. Ipak, svaki pokušaj reforme izgleda da nije uspio zadovoljiti sve strane. Stoga je ključno razumjeti da izmjene Izbornog zakona ne obuhvataju samo tehničke aspekte izbora, već i širu političku sliku, kao i odnose između različitih konstitutivnih naroda.
Strah i Politika
Prema nekim istraživanjima, većina Hrvata u Bosni i Hercegovini smatra da trenutni izvodni sistem ne odražava njihove stvarne volje. S druge strane, Bošnjaci često ukazuju na potrebu za jačanjem državnih institucija i borbom protiv nacionalizma. Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, otvoreno se zalaže za promjene u Izbornom zakonu, naglašavajući potrebu za jačim političkim predstavljanjem Hrvata unutar institucija. Njegov stav je jasan: “Želimo da Hrvati biraju svoje predstavnike, a ne da budu birani od strane drugih naroda.” Ova izjava oslikava duboku zabrinutost Hrvata o njihovom položaju unutar političkog sistema koji se često doživljava kao marginalizacija.
Unatoč brojnim pozivima na dijalog i kompromis, bošnjačke stranke se, čini se, ne pokazuju spremne da postignu dogovor o ovim pitanjima, što dodatno komplikuje političku situaciju. Analitičari upozoravaju da se vrijeme za dijalog smanjuje, a izborna godina 2026. označava ključnu prekretnicu. Nedostatak dogovora može dovesti do ozbiljnih posljedica, možda čak i do ponovnog izbornog ciklusa bez značajnih promjena. Profesor Enver Kazaz, čije je gostovanje na RTV Herceg-Bosni izazvalo veliku pažnju, smatra da bi stranke Trojke trebale biti spremne na radikalne kompromise, čak i po cijenu vlastitog političkog opstanka.
Potencijalni Kandidati i Odbijanje Kompromisa
U ovom kontekstu, ime Zlatka Miletića sve više se spominje kao realan kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva nakon isteka mandata Željka Komšića. Miletić, iako ne uživa istu podršku kao Komšić, mogao bi privući dio bošnjačkog biračkog tijela, što ga čini interesantnim kandidatom. Njegova sposobnost da dopre do različitih biračkih grupa može biti ključna prednost. Međutim, postoje i značajni izazovi. Analitičari primjećuju da bošnjačke stranke, iako se deklarativno slažu s odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, u praksi ne pokazuju spremnost da ih sprovedu.
Ova složena politička situacija dodatno je otežana činjenicom da nijedna stranka ne želi preuzeti rizik koji bi potencijalni kompromis mogao donijeti. Politička retorika često prelazi granice konstruktivnog dijaloga i ulazi u optuživanja, što dodatno smanjuje mogućnost za rješavanje konflikata. Kako vrijeme prolazi, postoji bojazan da će politički lideri ući u izbornu 2026. s istim neriješenim problemima koji su godinama ometali napredak zemlje. Mnogi birači su umorni od političke borbe i žele rješenja, a ne sukobe.
Izazovi i Mogućnosti za Budućnost
Osnovni problemi, kao što su odljev stanovništva, ekonomska stagnacija i nedostatak evropskih integracija, često su zanemareni u ovim političkim raspravama. Pred Bosnom i Hercegovinom je ključna odluka: hoće li političke stranke prevazići međusobne razlike i pronaći zajednički jezik za budućnost ili će se opet pokazati da partikularni interesi prevladavaju nad državotvornom odgovornošću. Ova dilema oblikuje ne samo političku budućnost zemlje, već i direktno utiče na život i dobrobit njenih građana.
U narednim mjesecima, politička sudbina Bosne i Hercegovine može se oblikovati u pravcu koji će odrediti njen daljnji razvoj. Ako se ključno pitanje izmjena Izbornog zakona ne riješi u skoroj budućnosti, Bosna i Hercegovina bi mogla ući u još dublju političku krizu, sa nepredvidivim posljedicama za sve njene građane. U tom smislu, neophodno je da svi politički akteri prepoznaju važnost dijaloga i kompromisa kako bi se osiguralo da budući izbori ne budu samo borba za vlast, već i prilika za istinsku promjenu koja će donijeti prosperitet i stabilnost cijeloj zemlji.
