Nastavak tenzija: Netanyahu i međunarodna politika
U trenutku kada se međunarodna politika iznova okreće prema problemu bliskoistočnog sukoba, izraelski premijer Benjamin Netanyahu priprema se za obraćanje Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Ovaj događaj dolazi samo nekoliko dana nakon što su Francuska, Velika Britanija i druge zapadne zemlje priznale Palestinu, što dodatno komplikuje već napetu situaciju. U Gazi i dalje traje izraelska ofenziva s teškim posljedicama po civile, a Netanyahu se suočava s izazovima koji prijete njegovoj vlasti i političkoj strategiji. S obzirom na trenutnu situaciju, njegovo obraćanje može biti ključni trenutak za oblikovanje budućih odnosa između Izraela i međunarodne zajednice.
Netanyahu, kao najdugovječniji premijer u istoriji Izraela, i dalje odbacuje mogućnost formiranja **neovisne palestinske države**. Njegovi saveznici s krajnje desnice već razmatraju aneksiju Zapadne obale, što bi moglo u potpunosti uništiti preostale šanse za postizanje mira i stabilnosti u regiji. Ova politika izaziva zabrinutost ne samo među Palestincima, već i među međunarodnom zajednicom koja se suočava s izazovima nasilja i humanitarnih kriza na terenu. Odbijanje da se razgovara o rješenju na osnovu dvije države dodatno otežava situaciju, s obzirom na to da mnogi svjetski lideri smatraju da je to jedini put ka trajnom miru.
Reakcije i unutrašnji pritisci
Osim međunarodnih pritisaka, Netanyahu se suočava sa sve većim unutrašnjim izazovima. Njegova vlast se nalazi na prekretnici, a oporba ga optužuje za loše upravljanje krizom. Bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je bio jedan od njegovih najvažnijih saveznika, upozorio je da neće podržati aneksiju Zapadne obale. Trump je naglasio: “Neću dopustiti Izraelu da anektira Zapadnu obalu. To se neće dogoditi.” Ova izjava dodatno komplicira Netanyahuovu političku strategiju u trenutku kada se suočava s kritikama i optužbama za ratne zločine od strane Međunarodnog kaznenog suda.
Pored Trumpovih komentara, Netanyahu se suočava i s unutrašnjim protivljenjem. Mnogi izraelski građani, posebno mladi, organiziraju proteste tražeći promjenu politike prema Palestincima i više otvorenosti prema mirovnim pregovorima. Ova unutrašnja podjela može dodatno oslabliti njegovu poziciju, posebno s obzirom na to da su izbori na vidiku. Na političkoj sceni, Netanyahu se mora boriti ne samo protiv oporbe, već i protiv rosnog nezadovoljstva među vlastitim pristalicama, čime se dodatno otežava njegovo vođenje politike koja je u suprotnosti s globalnim trendovima brojnih vlada koje se zalažu za mir i stabilnost.
Proteste i međunarodna solidarnost
Dok Netanyahu priprema svoje obraćanje, aktivisti širom svijeta organiziraju proteste protiv njegove politike. U New Yorku, gdje se održava sastanak UN-a, planirani su masovni marševi koji će tražiti hapšenje izraelskog premijera zbog njegovih postupaka u Gazi. Prema podacima palestinskog ministarstva zdravstva, broj ubijenih Palestinaca tijekom izraelske ofenzive premašuje 65.500, a većina su civili. Ove brojke naglašavaju ozbiljnost humanitarne krize i povećavaju pritisak na međunarodnu zajednicu da reaguje. Aktivisti i organizacije za ljudska prava ističu kako je potrebno hitno djelovati kako bi se spriječile dalje patnje nevinih ljudi.
Izraelska ofenziva: uzroci i posljedice
Ova ofenziva, koja je započela kao odgovor na napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine, dovela je do velikih žrtava s obe strane. Napad Hamasa na Izrael rezultirao je smrću 1.219 ljudi, dok je odgovor izraelske vojske doveo do nesagledivih posljedica za palestinsko stanovništvo. U Gazi, infrastruktura je gotovo potpuno uništena, a osnovne usluge poput vode i struje su prekinute. Ove tenzije ne samo da pogoršavaju unutrašnjepolitičku situaciju u Izraelu, već i dodatno otežavaju već krhke mirovne procese. Međunarodna zajednica, koja je već dugo uključena u pokušaje posredovanja, sada se suočava s pitanjem: kako dalje? Mnogi analitičari ukazuju na potrebu za novim pristupima i strategijama koje bi mogle uključiti šire spektrum aktera, uključujući regionalne sile poput Egipta i Jordana, koji su tradicionalno igrali ulogu posrednika.
Govor Mahmuda Abasa i reakcije
Palestinski vođa Mahmud Abas, koji se obratio Općoj skupštini putem video poziva nakon što mu je odbijena viza od strane Sjedinjenih Američkih Država, osudio je napade na njegov narod i naglasio da ne bi trebalo biti budućnosti za Hamas kao vođu palestinske vlasti. Njegova poruka je jasna: palestinske vlasti se moraju ujediniti kako bi se suočile s izazovima koji dolaze. Međutim, analitičari, poput Richarda Gowana iz Međunarodne krizne skupine, sumnjaju da će Abasov govor imati značajan utjecaj na Netanyahuove odluke. “Netanyahu se ne protivi samo ideji palestinske države kojom upravlja Hamas, već i samoj ideji palestinske države”, naglašava Gowan.
Kako se situacija razvija, svijet pažljivo prati korake oba vođa. Sa jedne strane, Netanyahu pokušava osigurati svoju vlast i podršku desničarskih saveznika, dok s druge strane, Abas pokušava pridobiti međunarodnu podršku za palestinsku stvar. Ova borba za opstanak na političkoj sceni može imati dalekosežne posljedice ne samo za Izrael i Palestinu, već i za cijeli Bliski istok. Razvoj događaja u narednim sedmicama može odrediti budućnost ovog konflikta, a međunarodna zajednica mora pronaći način da intervenira kako bi se smanjile tenzije i započeli pregovori o trajnijem rješenju.
