Izazovi i perspektive bosanskohercegovačkog elektroenergetskog sektora u 2026. godini

U 2026. godini, Bosna i Hercegovina suočit će se s nizom ključnih izazova u elektroenergetskom sektoru, a jedan od glavnih fokusa biće povećanje fleksibilnosti elektroenergetskog sistema. Ovaj proces uključuje integraciju prosumjera i skladištenja energije, što će omogućiti bolje upravljanje resursima i smanjenje gubitaka u mreži. Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta elektroenergetičara (CIGRE), Zijad Bajramović, istakao je važnost ovih promjena na nedavnoj sjednici Upravnog odbora CIGRE BiH održanoj u Sarajevu.

U kontekstu povećanja fleksibilnosti, važno je napomenuti da integracija obnovljivih izvora energije, poput solarnih i vjetroelektrana, postaje neizbježna. Ove tehnologije omogućavaju korisnicima da postanu “prosumjeri”, tj. da proizvode svoju energiju i prodaju višak u mrežu. Ovaj pristup ne samo da doprinosi smanjenju emisija CO₂, već i jača lokalne zajednice i ekonomiju. U mnogim zemljama, ovakvi modeli su već postali standard, i Bosna i Hercegovina bi trebala slijediti taj put kako bi osigurala održivu energetsku budućnost.

Osim povećanja fleksibilnosti sistema, CIGRE planira aktivno učešće na međunarodnim skupovima, uključujući i zasjedanje Međunarodne CIGRE u Parizu 2026. godine. Očekuje se da će bosanskohercegovački stručnjaci predstaviti deset naučnih referata koji će obuhvatiti ključne teme iz oblasti elektroenergetike. Ovakvi događaji su prilika za razmjenu znanja i iskustava, kao i za jačanje međunarodne saradnje u sektoru koji se suočava s brojnim izazovima. Na primjer, razmjena znanja o novim tehnologijama skladištenja energije i upravljanju potrošnjom može značajno doprinijeti unapređenju domaćeg elektroenergetskog sistema.

Jedna od najvažnijih tema o kojima će se razgovarati je i povećanje cijena mrežarine. Bajramović je naglasio da je ovo pitanje neizbježno i da će se morati pristupiti postepenom usklađivanju cijena električne energije na tržišnoj osnovi. Ovaj proces mora biti pažljivo osmišljen kako bi se zaštitili ugroženi kupci, a istovremeno omogućila održivost elektroenergetskog sistema. U ovom kontekstu, potrebno je razmotriti i utjecaj evropskih regulativa, posebno u svjetlu primjene CBAM taksi na emisije CO₂, koje ulaze u punu primjenu od početka 2026. godine. Ove takse mogu značajno uticati na cijene električne energije, ali i na konkurentnost domaće industrije na evropskom tržištu.

CBAM takse predstavljaju dodatni izazov za izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o energiji proizvedenoj iz obnovljivih izvora. Bajramović je istakao da je neophodno da BiH postane članica evropske asocijacije koja se bavi izdavanjem garancija porijekla, kako bi se olakšao izvoz i trgovina električnom energijom. Ovaj korak bi mogao značajno doprinijeti jačanju pozicije BiH na evropskom tržištu energenata. Osim toga, pristupanje ovoj asocijaciji može unaprijediti povjerenje investitora u domaći elektroenergetski sektor, što je ključno za privlačenje stranih direktnih ulaganja.

U kontekstu evropskih integracija, usvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije predstavlja ključan korak prema modernizaciji domaćeg tržišta. Ovaj zakon će omogućiti uspostavljanje berze električne energije i sistema za trgovanje emisijama, što će biti pandan evropskom ETS-u. Bajramović je naglasio da će ovo biti ključno za izuzimanje električne energije od CBAM oporezivanja do 2030. godine, što može značajno uticati na konkurentnost bosanskohercegovačkih elektroenergetskih kompanija na tržištu. Ovaj zakon također može doprinijeti razvoju novih tržišnih instrumenata i podstaknuti inovacije u sektoru.

Osim makroekonomskih pitanja, CIGRE se fokusira i na smanjenje incidenata u elektroenergetskom sistemu. Prema Bajramovićevim rečima, potrebno je dosljedno provoditi važeću regulativu, kako sa strane operatora sistema, tako i sa strane korisnika mreže. Analize incidenata su ključne za učenje iz prošlosti i prevenciju sličnih problema u budućnosti, a preporuke proizašle iz tih analiza trebaju se implementirati kako bi se obezbijedila sigurnost elektroenergetskih objekata. Na primjer, unapređenje tehnologije nadzora i komunikacije može značajno smanjiti vrijeme reakcije na incidente i povećati efikasnost sistema.

U konačnici, sa svim tim izazovima i promjenama, Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu priliku da se pozicionira kao lider u razvoju održivih i fleksibilnih elektroenergetskih rješenja. Kroz saradnju sa regionalnim i međunarodnim partnerima, kao i primjenu inovativnih tehnologija, moguće je stvoriti stabilan i održiv elektroenergetski sistem koji će zadovoljiti potrebe budućih generacija. Ove aktivnosti CIGRE-a i drugih relevantnih institucija su ključne za osiguravanje sigurnosti snabdijevanja i dekarbonizacije, a time i za put ka održivoj budućnosti. U tom smislu, važno je naglasiti da se investicije u obnovljive izvore energije, kao i istraživanja i razvoj novih tehnologija, moraju smatrati prioritetnim zadatkom za sve dionike u elektroenergetskom sektoru.