Objavljena nova pravila o najnižim penzijama u Federaciji BiH: šta se mijenja od 1. jula 2026. godine
U Službenom listu Federacije Bosne i Hercegovine objavljena je odluka kojom su precizno utvrđeni novi iznosi najniže penzije, a koja se primjenjuje od 1. jula 2026. godine. Ova promjena dio je šireg paketa izmjena u penzijskom sistemu Federacije BiH, a najvažnija novost je da se iznos najniže starosne penzije za nove korisnike više ne određuje jedinstveno za sve, nego prema dužini penzijskog staža.
Drugim riječima, novi model uvodi različite kategorije korisnika, pa će visina najniže penzije zavisiti od toga koliko je osoba godina provela u sistemu osiguranja. Time se, prema obrazloženjima nadležnih, želi napraviti jasnija veza između uplaćenih doprinosa i prava koja iz njih proizlaze, ali i zadržati zaštitni mehanizam za one koji su imali niska primanja tokom radnog vijeka.
Važno je naglasiti da se nova pravila odnose na korisnike koji pravo na penziju ostvaruju nakon 1. januara 2026. godine, dok oni koji su penziju stekli ranije ostaju u drugom režimu obračuna. Zbog toga u praksi u istom trenutku postoje različiti iznosi najnižih penzija, što je posljedica zakonskih izmjena i prelaznog perioda u kojem se sistem prilagođava novim pravilima.
Kolike su najniže penzije prema novom modelu
Prema odluci, najniža starosna penzija za korisnike sa manje od 20 godina penzijskog staža iznosi 451,22 KM. To je osnovni zaštitni prag za one koji su imali veoma kratak staž, a istovremeno su ispunili uslove za penzionisanje prema novim pravilima.
Za korisnike koji imaju 20 ili više, a manje od 25 godina staža, najniža penzija iznosi 488,82 KM. Oni sa 25 ili više, a manje od 30 godina staža ostvaruju minimalni iznos od 526,42 KM, dok penzioneri sa 30 ili više, a manje od 35 godina staža imaju pravo na najmanje 564,02 KM.
Za one sa 35 ili više, a manje od 40 godina penzijskog staža najniža penzija iznosi 639,23 KM, dok je za korisnike sa 40 i više godina staža utvrđen najviši iznos u okviru ove kategorije, i to 714,43 KM. Ovakvo gradiranje iznosa pokazuje da novi sistem pokušava uvažiti radni vijek osiguranika, ali i zadržati socijalnu zaštitu za najugroženije.
Princip solidarnosti ostaje ključan dio penzijskog sistema
Jedna od najvažnijih poruka nadležnih odnosi se na princip solidarnosti, koji i dalje ostaje temelj penzijskog sistema u Federaciji BiH. Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić ranije je pojasnio da bi osoba koja je radila 15 godina, primala minimalnu platu i na nju uplaćivala najniže doprinose, po čistom obračunu stečenom na osnovu uplata imala penziju od svega oko 280 KM.
Međutim, zahvaljujući zaštitnom mehanizmu iz člana 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, takav korisnik neće primati 280 KM, nego najmanje 451,22 KM. Razliku do tog iznosa pokriva penzijski sistem kroz solidarnost, što znači da se teret zaštite najugroženijih dijeli na cijeli sistem, a ne ostaje samo na pojedincu. Upravo taj mehanizam sprječava da osobe sa vrlo niskim primanjima tokom rada završe s penzijom koja ne bi mogla pokriti ni osnovne životne troškove.
Takav pristup nije novost u evropskim penzijskim sistemima, ali je posebno važan u društvima poput bosanskohercegovačkog, gdje su decenijama prisutni niski doprinosi, prekidi radnog staža, rad u sivoj zoni i veliki broj osiguranika koji nisu imali stabilan profesionalni put. Zbog toga se penzijski sistem ne posmatra samo kao matematički obračun, nego i kao instrument socijalne stabilnosti.
Koliko novih penzionera je obuhvaćeno od početka godine
Podaci iz prvih sedam mjeseci 2026. godine pokazuju da je evidentirano 6.446 novih penzionera. Od tog broja, 3.113 osoba ostvarilo je pravo na najnižu penziju prema novom modelu, što govori da veliki dio novih korisnika ulazi upravo u kategorije koje zavise od zaštitnih mehanizama sistema.
Posebno je zanimljiv podatak da među njima 1.509 korisnika ima od 15 do manje od 20 godina penzijskog staža. To je grupa koja je, prema novim pravilima, najviše oslonjena na solidarni dio sistema jer bi njihova stvarna penzija po uplati doprinosa bila znatno niža od zakonski garantovanog minimuma. Ovaj broj pokazuje da tema najnižih penzija nije samo tehničko pitanje, nego i direktno pitanje egzistencije za hiljade domaćinstava.
Za mnoge porodice u Federaciji BiH, naročito u manjim sredinama, razlika od nekoliko desetina ili stotina maraka može odlučivati o tome hoće li penzioner moći uredno plaćati lijekove, režije i osnovne namirnice. Zato se svaka izmjena penzijskih pravila ne posmatra samo kroz budžetske efekte, već i kroz njen stvarni utjecaj na svakodnevni život građana.
Razlika između starih i novih korisnika penzije
Jedna od ključnih novina jeste to što se iznosi najnižih penzija ne odnose jednako na sve penzionere. Za korisnike koji su pravo na penziju stekli do 1. januara 2026. godine, najniža penzija, nakon konačnog drugog ovogodišnjeg usklađivanja, iznosi 692,23 KM. To znači da stariji korisnici, koji su penziju stekli prije promjene zakona, ostaju u povoljnijem položaju u odnosu na nove penzionere s kratkim stažom.
Ova razlika je posljedica izmjena zakonskog okvira, prema kojem nova najniža starosna penzija zavisi od dužine staža, dok se za ranije stečena prava primjenjuju druga pravila. U javnosti to može djelovati kao složen i ponekad neujednačen model, ali iz perspektive zakonodavca cilj je bio da se uspostavi precizniji odnos između uplaćenih doprinosa i visine penzije, uz istovremeno čuvanje minimuma socijalne sigurnosti.
Šta znače nova usklađivanja i koliki je ukupni rast penzija
Uz novu odluku o najnižim penzijama, utvrđeno je i konačno drugo ovogodišnje usklađivanje penzija u iznosu od 3,82 posto, koje se primjenjuje od 1. jula 2026. godine. To usklađivanje važi za penzije koje ulaze u režim povećanja prema utvrđenim parametrima, a isplata novih iznosa počinje u skladu s odlukom.
Prema usvojenim izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, ukupan rast penzija u 2026. godini iznosi 15,08 posto. To je znatno više nego što bi bilo po ranijem modelu usklađivanja, prema kojem bi rast ove godine bio oko pet posto. Ovaj podatak je posebno važan jer pokazuje da su izmjene zakona imale za cilj snažnije zaštititi kupovnu moć penzionera u uslovima rasta troškova života.
Ipak, treba imati u vidu da rast penzija u procentima ne znači jednako olakšanje za sve. Onima s nižim iznosima i dalje ostaje izazov kako pokriti osnovne životne potrebe, dok će penzioneri s dužim stažom i većim osnovicama osjetiti nešto vidljiviji nominalni efekat povećanja. Upravo zato se penzijska politika u BiH često nalazi između dva zahtjeva: fiskalne održivosti sistema i potrebe da se starijim građanima omogući dostojanstven život.
Osnovica za obračun i šta građani trebaju znati
Za korisnike koji pravo na penziju ostvaruju nakon 1. januara 2026. godine, osnovica za obračun najnižih penzija iznosi 752,03 KM. Ta osnovica predstavlja tehnički temelj za određivanje pojedinačnih iznosa u skladu sa stažem, a njena primjena je dio novog modela koji je uveden kako bi se sistem učinio jasnijim i održivijim.
Za buduće penzionere to znači da će dužina osiguranja imati još vidljiviju ulogu u određivanju konačnog iznosa, dok će za sadašnje korisnike najvažnije biti da prate da li se na njih odnosi stari ili novi režim. U praksi, mnogi građani će morati pažljivo provjeriti datum sticanja prava, godine staža i vrstu penzije, jer upravo ti elementi određuju koliki će iznos mjesečno primati.
Novi model najnižih penzija u Federaciji BiH zato nije samo administrativna izmjena, nego značajna društvena i socijalna reforma. Ona pokazuje kako se penzijski sistem pokušava prilagoditi realnim ekonomskim prilikama, rastu cijena i različitim životnim biografijama osiguranika. Za jedne će nova pravila značiti veću sigurnost, a za druge podsjetnik da je svaki dodatni mjesec staža važan za konačnu visinu penzije.
