Slovenački dnevni list Delo donosi opsežan tekst o odluci Vlade Slovenije da Miloradu Dodiku, osuđenom i sada već bivšem predsjedniku Republike Srpske, zabrani ulazak u zemlju. Kako piše ovaj ugledni list, odluka nije donesena iz solidarnosti sa Bosnom i Hercegovinom, nego zbog sigurnosnih razloga i zaštite interesa same Slovenije. Potpredsjednik vlade Matej Arčon naglasio je da je odluka donesena jednoglasno, na prijedlog Slovenske obavještajno-sigurnosne agencije (SOVA), te da obrazloženje ostaje tajna jer sadrži važne i povjerljive podatke koje u ovom trenutku javnosti nije moguće otkriti.
Slovenija, kao članica NATO-a, ne može sebi priuštiti da, kako navodi Delo, u njenim restoranima i javnim mjestima često boravi čovjek koji se redovno sastaje s ruskim generalom Nikolajem Patruševom, jednim od ključnih ljudi ruskih obavještajnih krugova i savjetnikom predsjednika Vladimira Putina. Delo ističe da je zabrana ulaska Dodiku bila dugo očekivana i vrlo poželjna u obavještajno-sigurnosnim krugovima, naročito u trenutku kada se Evropska unija i NATO nastoje zaštititi od ruskog uticaja na Balkanu.
Ova odluka dolazi nakon niza međunarodnih sankcija koje su protiv Dodika uvedene u proteklih nekoliko godina. Prve sankcije uveo je američki OFAC još 2017. godine, i to ne samo njemu već i članovima njegove porodice i političkog kruga. Sankcije podrazumijevaju zabranu bilo kakvog finansijskog poslovanja s Dodikom i osobama povezanim s njim. Tokom narednih godina sankcije su mu uvele i Velika Britanija, Austrija i Njemačka, dok je nedavno i Slovenija povukla potez kojim šalje jasnu poruku da se ne želi dovoditi u situaciju da njen teritorij postane mjesto političkih i finansijskih aktivnosti čovjeka koji je u očima saveznika postao simbol destabilizacije Balkana.
Delo podsjeća da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, a protiv njega se vode i procesi zbog napada na Ustav BiH. Upravo zbog toga Slovenija smatra da njegovi učestali boravci i političke veze više štete nego koriste. Pominje se da su slovenačke institucije bile posebno zabrinute zbog njegovih kontakata s Moskvom, kao i zbog informacija da je značajan kapital iz Republike Srpske prebačen u Sloveniju. Koliko je tačno novca Dodik i njegov krug sklonio u Sloveniju nije poznato, a u javnosti je kružila procjena o iznosu od tri milijarde eura, iako obavještajni izvori navode da je cifra vjerovatno manja, ali ipak dovoljno značajna da je izazvala političku reakciju.
Slovenački novinari podsjećaju i na vilu u centru Portoroža, vrijednu oko 1,2 miliona eura, kupljenu preko srbijanskog državljanina Đorđa Đurića koji je bio na američkoj listi sankcionisanih zbog veza s Igorom Dodikom. Ta nekretnina je izazvala interes i pojedinih institucija u Bosni i Hercegovini koje nastoje utvrditi povezanost sa porodicom Dodik. Pored toga, spominju se i navodi o kupovini velikih poslovnih prostora u Ljubljani, što se u slovenačkoj javnosti dovodi u vezu s razgranatom mrežom kapitala povezanom sa vrhom vlasti u entitetu RS.
U komentaru za Delo, novinar Novica Mihajlović piše da je slovenska vlada zaključila kako su Dodikove posjete Ljubljani i njegovo prisustvo u slovenačkom društvenom životu postale faktor rizika i sramote, a ne saradnje. “Kada vrag odnese šalu, kumovi utihnu”, kaže on, ističući da su ljudi koji su mu ranije pružali podršku sada utihnuli i distancirali se od njega. Dodik, kojeg je Madeleine Albright prije četvrt vijeka opisala kao “dašak svježine” na političkoj sceni Balkana, danas se u slovenačkoj javnosti vidi kao Putinov čovjek za specijalne zadatke i kao političar čiji su potezi direktno usmjereni protiv državnog poretka Bosne i Hercegovine.
Odluka Slovenije, kako zaključuje Delo, ima višeslojnu poruku: prvo, šalje signal saveznicima iz NATO-a i EU da Slovenija vodi odgovornu politiku i ne želi da bude utočište za političare pod sankcijama; drugo, poručuje domaćoj javnosti da država štiti svoj ugled i sigurnost; i treće, daje do znanja Dodiku da njegovi međunarodni manevri imaju sve manji prostor djelovanja prenosi dijasporainfo.net
